kozmos.hr
Astronomija

Dugogodišnja misterija marsovih mjeseca

Mars i njegovi prirodni sateliti Fobos i Deimos. Izvor: TOKYO INSTITUTE OF TECHNOLOGY
objavljeno

Znanstvenici se već desetljećima bave intrigantnom zagonetkom dva mala mjeseca Marsa – Fobosa i Deimosa. Fobos, čiji je promjer oko 22 kilometra, i Deimos, s promjerom od približno 13 kilometara, predstavljaju središte rasprava o njihovom porijeklu. Postoje različite teorije: neki znanstvenici vjeruju da su mjeseci nastali od ostataka koji su proizašli iz sudara planeta ili velikog asteroida s površinom Marsa, teorija poznata kao #TeamImpact.

Druga hipoteza, koju zagovara #TeamCapture, sugerira da su Fobos i Deimos zapravo asteroidi uhvaćeni u marsovu gravitacijsku silu te su tako postali njegovi sateliti.

Ključ rješenja ove misterije leži u analizi materijala s površine ovih mjeseca, a priliku za to pružit će nam misija “Istraživanje marsovskih mjeseca” (MMX) koju pokreće Japanska svemirska istraživačka agencija (JAXA). Planirano lansiranje ove misije, koju će nositi inovativna raketa H-3, zakazano je za rujan 2024. godine.

Svemirska letjelica trebala bi stići u orbitu Marsa 2025. godine. Nakon toga slijedi orbitiranje oko Fobosa i prikupljanje uzoraka s njegove površine, s ciljem povratka na Zemlju do 2029. godine. Ova misija nastavlja niz nedavnih misija kojima se materijal iz svemira vraća na Zemlju, poput misija Hayabusa2 do asteroida Ryugu, Osiris-Rex do Bennu, te kineske misije Chang’e 5 na Mjesecu.

Što Očekujemo Pronaći

Ako je Fobos nastao udarom, očekuje se da će materijal s njega biti sličan onome s Marsa. Iako još uvijek nemamo materijal direktno s Marsa, posjedujemo marsovske meteorite koji su završili na Zemlji, što nam pruža vrijednu usporedbu.

Ukoliko je teorija zarobljenog asteroida točna, materijal s Fobosa mogao bi se poklapati s onim našim u ostalim asteroidima Sunčevog sustava. Postoji pretpostavka da su mjeseci sačinjeni od stijena poznatih kao ugljični kondriti, a mi već imamo brojne uzorke tih meteorita za usporedbu.

Analiza uzoraka s Fobosa pružit će nam ključan uvid u porijeklo ovih marsovih satelita. Primjenom rigoroznih analitičkih tehnika, poput analize izotopa kisika, moći ćemo detaljno istražiti njihov sastav. Kisik, na primjer, ima tri stabilna izotopa, a omjer izotopa kisika-17/kisika-16 i kisika-18/kisika-16, označen kao Δ17O, karakterističan je za određene nebeske objekte i može otkriti mnogo o njihovom porijeklu.

Ako je Fobos nastao u blizini Marsa, očekuje se da će materijal s njega imati Δ17O vrijednost sličnu onoj marsovskih meteorita, oko 0,3. Nasuprot tome, ugljični kondriti pokazuju negativne Δ17O vrijednosti, što bi podržalo teoriju #TeamCapture.

Osim toga, ako je Fobos drevni fragment Marsa, on bi mogao sadržavati najprimitivniji marsovski materijal, neizmijenjen procesima kao što su erozija vjetrom ili promjene uzrokovane vodom. Ovo bi moglo pružiti dragocjene informacije o izvornom sastavu vode na Marsu i procesima ranih faza Sunčevog sustava.

MMX misija predstavlja jedan od najuzbudljivijih pothvata u istraživanju svemira. Kako se približava njezino lansiranje, s nestrpljenjem iščekujemo uspjeh u prikupljanju i povratku uzoraka. Za mnoge znanstvenike, uključujući i mene, prilika za analizu tih uzoraka predstavlja san koji se ostvaruje.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.

CroCube