kozmos.hr
Svemir

Otkriven ‘dom’ najstarijeg Marsovog meteorita

Raspodjela 90 milijuna kratera na površini Marsa dobivena pomoću algoritma za otkrivanje kratera. Boje označavaju veličinu kratera, a njihov intenzitet povezan je s gustoćom kratera na površini. Plave mrlje i šareni uzorci povezani su s najmlađim i najvećim kraterima nastalim na površini. Crveni krug označava krater Karratha za koji znanstvenici smatraju da je 'dom' Crne ljetpotice (©Lagain et al. 2022./Sveučilište Curtin).
autor
objavljeno

Znanstvenici su analizom uspjeli odrediti točan krater s površine Crvenog planeta koji je bio ‘dom’ najstarijeg do sada pronađenog Marsovog meteorita.

Razrješavanje misterija

Znanstvenici su objavili da su identificirali krater iz kojeg je najstariji poznati marsovski meteorit izvorno ‘izbačen’ prema Zemlji. Riječ je o otkriću koje bi moglo pružiti naznake o tome kako je nastao naš planet.

Meteoriti su svemirske stijene (meteoridi) koji su preživjeli prolaz kroz atmosferu (fenomen njihova izgaranja tijekom prolaska naziva se ‘meteor’) i ‘sletjeli’ na površinu. Meteorit NWA 7034 – nazvan zbog svoje boje Crna ljepotica (eng. Black Beauty), fascinira geologe otkako je otkriven u Sahari 2011. godine. Malen je i stane u ruku, a teži nešto više od 300 grama i sadrži mješavinu materijala uključujući cirkone, koji datiraju prije gotovo 4,5 milijardi godina – što ga čini jednom od najstarijih stijena proučavanih u povijesti geologije.

Meteorit NWA 7034, nazvan 'Crna ljepotica' (eng. Black Beauty), fascinira geologe otkako je otkriven u Sahari 2011. godine (©NASA).
Meteorit NWA 7034, nazvan ‘Crna ljepotica’ (eng. Black Beauty), fascinira geologe otkako je otkriven u Sahari 2011. godine (©NASA).

Putovanje ovog meteorita seže sve do rane povijesti Sunčevog sustava, tj. prema riječima Sylvaina Bouleya – koautora nove studije – u period od otprilike 80 milijuna godina nakon što su se planeti počeli formirati.

Zemlja i Marsov meteorit

Tektonske ploče davno su prekrile Zemljinu drevnu koru, što znači da smo „izgubili ovu primitivnu povijest našeg planeta,“ rekao je Bouley. Međutim Crna ljetpotica mogla bi ponuditi „otvorenu knjigu o prvim trenutcima planeta“. Kako bi otvorili tu knjigu, tim istraživača s australskog Sveučilišta Curtin krenuo je u potragu za izvornim ‘domom’ Marsovog meteorita.

Znali su da je meteorit vjerojatno ‘odletio’ u svemir zbog udarca asteroida u Crveni planet. Udar je „imao dovoljno snage da izbaci kamenje vrlo velikom brzinom – više od 5 km/s – da izbjegne Marsovu gravitaciju,“ rekli su znanstvenici. Krater nastao kao posljedica takvog udarca morao bi biti masivan – tj. najmanje tri kilometra u promjeru. Međutim tu dolazimo do problema – naime, Marsova površina ‘ukrašena’ je s više od 80 000 kratera takvih karakteristika.

Potraga za tragovima

Na sreću istraživači su imali jedan važan trag – mjereći izloženost meteorita kozmičkim zrakama, znali su da je izbačen prije otprilike pet milijuna godina. To im je, dakako, značajno suzilo potragu jer ne samo da su tražili krater točno određenih dimenzija, već su znali da je morao biti veoma mlad!

S tom spoznajom u ‘jednadžbu’ je ušao još jedan važan trag – njegov sastav! Naime, sastav meteorita pokazuje da se iznenada zagrijao prije oko 1.5 milijuna godina – vjerojatno zbog udara drugog asteroida. Obogaćeni ovim spoznajama tim je zatim izradio algoritam i pomoću superračunala pretražio slike 90 milijuna kratera koje je snimio NASA-in satelit.

Raspodjela 90 milijuna kratera na površini Marsa dobivena pomoću algoritma za otkrivanje kratera. Boje označavaju veličinu kratera, a njihov intenzitet povezan je s gustoćom kratera na površini. Plave mrlje i šareni uzorci povezani su s najmlađim i najvećim kraterima nastalim na površini. Crveni krug označava krater Karratha za koji znanstvenici smatraju da je 'dom' Crne ljetpotice (©Lagain et al. 2022./Sveučilište Curtin).
Raspodjela 90 milijuna kratera na površini Marsa dobivena pomoću algoritma za otkrivanje kratera. Boje označavaju veličinu kratera, a njihov intenzitet povezan je s gustoćom kratera na površini. Plave mrlje i šareni uzorci povezani su s najmlađim i najvećim kraterima nastalim na površini. Crveni krug označava krater Karratha za koji znanstvenici smatraju da je ‘dom’ Crne ljetpotice (©Lagain et al. 2022./Sveučilište Curtin).

Pomoću algoritma uspjeli su suziti broj ‘kandidata’ na 19 kratera te su daljnjom analizom i procesom eliminacije došli do najizglednijeg kandidata. Točnije, zaključili su da je meteorit iz njegovog ‘doma’ izbacio asteroid koji je udario prije oko 1.5 milijardi godina, formirajući krater Khujirt od 40 kilometara.

Zatim je kasnije tijekom povijesti Marsa u blizinu udario još jedan asteroid, stvorivši krater Karratha od 10 kilometara i izbacivši Crnu ljepoticu na put prema Zemlji. Područje Marsove južne hemisfere bogato je elementima kalijem i torijem – baš kao i meteorit. Još jedan faktor bio je taj da je Crna ljepotica jedini pronađeni Marsov meteorit koji je jako magnetiziran.

Ovo neobično svojstvo objašnjava lokacija – naime, „područje u kojem je se nalazi krater Karratha specifično je po tome što je riječ o regiji s najvišim magnetizmom na planetu,“ pojasnili su autori. Poznata kao regija Terra Cimmeria-Sirenum, riječ je o „reliktu ranih geoloških procesa na Marsu, a time i područje od velikog interesa za buduće misije.“

Kina testira sustav obrane od asteroida

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

A. Lagain et al., „Early crustal processes revealed by the ejection site of the oldest martian meteorite,“ Nature Communications 13 (2022).

Pierre Celerier (16. srpnja 2022.), „Scientists find oldest Martian meteorite’s original home,“ phys.org (pristup 17. srpnja 2022).

Charles Q. Choi (12. srpnja 2022.), „Scientists pinpoint Martian origin of 4.5 billion-year-old ‘Black Beauty’ meteorite,“ space.com (pristup 17. srpnja 2022).

Pratite Kozmos na Google Vijestima.