Razlog zašto je bilo toliko ledenih doba može biti odstupanje u osi planeta.
Posljednja globalna glacijacija dogodila se na Zemlji prije otprilike 20 tisuća godina, a geolozi je pronalaze u cijelom svijetu. Nakon analize površine Marsa i korištenja ovih opažanja, američki su znanstvenici došli do zaključka da je Crveni planet također prošao kroz nekoliko ledenih doba u posljednjih 300 – 800 milijuna godina.
Znanstveni rad s takvim zaključcima pripremio je Joseph S. Levy, geolog sa sveučilišta Colgate u državi New York. Objavljen je u recenziranom časopisu Proceedings of the National Academies of Sciences (PNAS) američke Nacionalne akademije znanosti. Tijekom studije Levy je koristio pomoć svojih učenika, koji su također napisali nekoliko dodatnih članaka.
Logika je prilično jednostavna: tijekom formiranja i naknadnog stezanja ledenjaci ostavljaju karakteristične otiske. U pravilu se radi o kamenju različitih oblika i veličina, od kojih je za neke lako utvrditi da su bili zamrznuti u ledu. . Zajedno sa studentima, Joseph je dvije godine zaredom proučavao slike marsovske površine visoke rezolucije, uglavnom na ljetnim praznicima, a njihovi su rezultati sada promijenili sve što znamo o Marsovoj prošlosti i njegovim ledenim dobima.
Zbog sonde Mars Reconnaissance Orbiter (MRO) koja naporno radi na Marsu više od 15 godina, čovječanstvo ima detaljne fotografije površine Crvenog planeta u rezoluciji od 25 centimetara po pikselu. A Levy i njegovi pomoćnici katalogizirali su gromade blizu 45 marsovskih ledenjaka.
https://kozmos.hr/10-spektakularnih-slika-marsove-povrsine/
Isprva je geolog želio krenuti lakšim putem. Uvježbavali su neuronsku mrežu na zemaljskim fotografijama i pokušavali je primijeniti na Marsovim slikama. Ali nije uspjelo: umjetna inteligencija je dala previše stope pogrešaka, pa su morali koristiti ljudski rad. Drugi značajan problem doveo je gotovo do panike: kamenje na Marsu distribuiralo se, na prvi pogled, na način upravo suprotan očekivanom.
Marsovski ledenjaci slični su kopnenim stijenama – nešto poput betona, u kojem su stijene vezane ledom, poput cementa. Na mjestima degradacije, gdje se led povukao, gromade i kamenje ostaju na prilično visećoj površini.
Što su dalje od trenutnog ruba ledenjaka, to su ulomci stijena manji – oni se uništavaju zbog erozije. A na samom rubu su pak gromade veće. Ali na Marsu se iz nekog razloga miješaju svi kamenčići različitih veličina. I to se pokazalo ključnim tragom.
Proučavajući veliku količinu podataka o raspodjeli kamenih gromada duž puta ledenjaka, Levy je otkrio nekoliko uzoraka. Ukratko, kamenje oslobođeno ispod leda na Crvenom planetu grupirano je. Postoji nekoliko ovih skupina – i, sukladno tome, razdoblja povlačenja i naknadnog ponovnog formiranja ledenjaka.
Kad postanu dostupne slike veće rezolucije, bit će moguće pročišćavati podatke dobivene od američkih geologa. No, čak i u svojoj trenutnoj verziji, rad stručnjaka sa Sveučilišta Colgate pruža dovoljno podataka za neko ozbiljno razmišljanje.
Činjenica je da su, prema jednoj od dominantnih verzija, marsovski ledenjaci nastali kao rezultat kolebanja nagiba rotacije planeta. I ako je bilo nekoliko ledenih doba tijekom posljednjih 10-100 milijuna godina, kako procjenjuje Levy, onda je Mars u nedavnoj prošlosti bio krajnje nestabilan.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram– t.me/kozmoshr
• Anderson, P. (n.d.). New evidence for multiple ice ages on Mars.
• Blanding, M. (n.d.). Colgate Planetary Geologist Publishes Groundbreaking Analysis of Mysterious Martian Glaciers.
• Levy, J., Fassett, C., Holt, J., Parsons, R., Cipolli, W., Goudge, T., . . . Armstrong, I. (2021, January 26). Surface boulder banding indicates Martian debris-covered glaciers formed over multiple glaciations.
• Wood, A. (2021, January 20). Glaciers on Mars likely didn’t form during a single ice age event.
