Tog dana izumrle su gotovo sve životinjske vrste na Zemlji
Znanstvenici su našli dokaze koji upućuju na uzrok nestanka dinosaura prije 66 milijuna godina.
Jedna od najvećih znanstvenih misterija u povijest je nestanak dinosaura tijekom krede odnosno ranog paleolitika. Postoje brojne hipoteze koje nastoje objasniti ovaj fenomen, ali sve su temeljene na nagađanjima.
Nedavno su znanstvenici iz Sjeverne Dakote otkrili jedinstveno nalazište – „polje smrti“ prepuno fosiliziranih ostataka životinja iz ranije spomenutog perioda. Ovo nalazište moglo bi nam dati odgovore na ključna pitanja vezana uz izumiranje dinosaura te kako se ono zapravo odvijalo.
Nevjerojatno otkriće
2013., paleontolog Robert De Palma otkrio je fosilizirano „groblje“ na nalazištu kod Hell Creek formacije. Tamo je pronašao fosilizirane nakupine ostataka riba zajedno sa spaljenim drvećem, mrtvim sisavcima, insektima, kostima mosasaura, morskim mikroorganizmima, glavonošcima i triceratopima.
Odmah je posumnjao da se radi o nakupini mrtvih životinja iz perioda kada je Zemlju udario asteroid koji je istrijebio dinosaure.
Kako su izgledali posljednji dani dinosaura?
Prije 66 milijuna godina, meteorit promjera 10-15 kilometara pao je na poluotok Yucatán. Prema glavnoj hipotezi, eksplozija je narušila prozirnost atmosfere na duži vremenski period što je izazvalo globalno zahlađenje te odumiranje ne samo dinosaura, već i 75% životinjskih vrsti.
Otkriće fosila kod Hell Creeka pomoglo je znanstvenicima da rekonstruiraju događaje neposredno nakon pada asteroida.
U oba sloja otkrivenih fosila pronađena je velika količina iridiuma. S druge strane, tektiti se nalaze samo u dubljem sloju. Posljedično, izgleda da su formaciju fosila prouzročila dva različita događaja.
Prvi je bio nastanak ogromnih valova na morskoj površini današnje Sjeverne Dakote, uslijed udara meteora, a drugi, „staklena kiša“ tektita (kugle vrućeg kamenja promjera oko 5 milimetara) koja je rastopila većinu Zemljine vegetacije.
Rastući morski valovi, visine preko 10 metara, preplavili su korita rijeka i istjerali riječne ribe na obalu. Ondje su po njima gotovo pola sata padale „staklene“ kiše.
Zatim je naišao još jedan poprilično veliki val koji je poplavio obalu, zakopavši ribe, dinosaure i razne druge vrste slojem tektita i pijeska. Malene kugle staklene kiše pronađene su u škrgama preko polovice riba. Fosilizirani ostaci prekriveni su glinom s velikom koncentracijom iridiuma – metala kojeg gotovo pa i nema na Zemlji, ali je zato učestao na asteroidima.
„Kada smo postavili tezu o udaru asteroida kako bi objasnili „veliko izumiranje“, ona se u potpunosti bazirala na anomalijskoj količini iridijuma – „otiska prstiju“ asteroida ili kometa“ – rekao je Alvarez. „Od tada su se dokazi postupno nakupljali, no nisam očekivao da ćemo naići na nešto poput ovoga.“
Prema procjenama Waltera Alvareza, profesora s Berkley Univerziteta, brzina padajućih tektita za vrijeme staklene kiše na Zemlji, bila je oko 160-320 km/h.
Kako biste se vi osjećali da nešto slično pada po vama 1000 puta u sekundi? Alvarez tvrdi da, s obzirom na brzinu, ne biste preživjeli dugo kao što nisu ni dinosauri i druge životinje.
Dijelim mišljenje s ljudima koji su radili na istraživanju „polja smrti“. Ovo bi svakako mogao biti početak nove ere povijesnih otkrića o dinosaurima. Niti jedno drugo nalazište na svijetu nema ovakvo obilje ostataka iz perioda kada su mnoge vrste uključujući dinosaure naprasno nestale s lica Zemlje.
Izvori:
Ben Guarino, T. (n.d.). Catastrophic New Details From The ‘Day The Dinosaurs Died’ Uncovered in Fossils. Retrieved December 05, 2020, from https://www.sciencealert.com/catastrophic-new-details-from-the-day-the-dinosaurs-died-uncovered-in-fossils
Mack, E. (2019, September 10). The Day The Dinosaurs Died, Told In Horrifying New Detail. Retrieved December 05, 2020, from https://www.forbes.com/sites/ericmack/2019/09/09/the-day-the-dinosaurs-died-told-in-horrifying-new-detail/?sh=543394286df5
UCBerkeleyNews. (n.d.). 66-million-year-old deathbed linked to dinosaur-killing meteor. Retrieved December 05, 2020, from https://eurekalert.org/pub_releases/2019-03/uoc–6md032919.php?fbclid=IwAR1Kh5q-kVbTa1Eeg9IDJhIJho_MJhFuxZD-s7G-kMk5Sd6oOHag7DAs61s
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
