NASA-in marsovski rover Curiosity proslavio je impresivnih 4000 dana otkako je njegov dolazak na tlo Gale Cratera označio početak jedne od najuzbudljivijih misija istraživanja Crvenog planeta, daleke 2012. godine. Kroz vrijeme koje bi na Zemlji iznosilo preko deset godina, ovaj neumorni istraživač je nastavio s bušenjem i analiziranjem uzoraka marsovskog tla, pri čemu je do sada uspješno izvršio svoje 39. bušenje.
Opremljen najsuvremenijim instrumentima, Curiosityjev zadatak je analizirati uslove koji su nekada možda podržavali mikrobni život na Marsu. U svome zadatku, rover postepeno se penje na Mount Sharp, impresivnu planinu visoku preko pet kilometara, istražujući njezine geološke slojeve koji čuvaju zapise o različitim erama u povijesti Marsa. Ti slojevi su ključni za razumijevanje kako se klima na planetu mijenjala kroz vremena.
Analiza uzoraka otkriva marsovsku povijest
Nedavno prikupljeni uzorak, poznat pod imenom “Sequoia”, predstavlja značajan interes za znanstvenike. Svi ciljevi misije nosive imena prema lokacijama u planinskom lancu Sijera Nevada u Kaliforniji, a Sequoia bi mogla pružiti nove uvide u marsovsku klimu i habitabilnost, istražujući područja obogaćena sulfatima, mineralima koji su se formirali u vodama bogatim solju tijekom razdoblja kada je Mars počeo gubiti svoje površinske vode.
Ashwin Vasavada, glavni znanstvenik projekta Curiosity u NASA-inom Jet Propulsion Laboratory, naglašava važnost ovih otkrića: “Minerali poput sulfata i karbonata koje smo identificirali su naš prozor u Marsovu prošlost. Ovi rezultati su plod desetljeća iščekivanja, a sada će ‘Sequoia’ pružiti još dublji uvid.”
Složena zagonetka drevne marsovske klime
Razotkrivanje tajni drevne klime Marsa zahtijeva složene analize. U nedavnom izdanju časopisa “Journal of Geophysical Research: Planets“, tim je iz podataka dobivenih Curiosityjevim instrumentom CheMin otkrio mineral magnezijevog sulfata poznatog kao starkeyit. Ovo otkriće je važno jer starkeyit ukazuje na klimatske uvjete slične današnjem suhom Marsovu okolišu.
Tim smatra da su sulfatni minerali prošli kroz transformaciju u starkeyit kako se marsovska klima sve više sušila, čime se pruža bolje razumijevanje procesa koji su doveli do današnjeg suhog stanja Marsa.
Izazovi i postignuća na putu otkrića
Curiosity, unatoč izazovima okruženja kao što su ekstremna hladnoća, prašina i radijacija, te nakon prelaska gotovo 32 kilometra od početka misije, i dalje pokazuje izvanrednu izdržljivost. Inženjeri trenutačno rješavaju problem s jednim od roverovih “očiju” – kamerom lijevog fokusa od 34 mm Mastcam instrumenata. Ova kamera, kao i njena desna suputnica, ključna je za analizu sastava stijena na temelju reflektirane svjetlosti različitih valnih duljina.
No, od 19. rujna kamera se suočava s problemom zaglavljenog kotačića filtera, što utječe na kvalitetu sirovih slika misije. Tim intenzivno radi na rješavanju ovog problema, a ukoliko ne uspiju potpuno riješiti zaglavljivanje, oslonit će se na desnu kameru s većom rezolucijom za glavne kolor snimke. Ovo bi moglo utjecati na metode traženja znanstvenih ciljeva i navigaciju rovera, zahtijevajući veći broj snimaka za istu površinu.
Osim tehničkih izazova, tim također nadzire učinak roverova nuklearnog izvora energije, uz očekivanje da će rover biti operativan još mnogo godina. Nadogradnje softvera poboljšale su funkcionalnosti rovera, učinivši njegova dugotrajna putovanja lakšim te su umanjile trošenje kotača.
Tim se priprema i za nadolazeći period solarne konjunkcije, kada Mars biva skriven iza Sunca, što ometa komunikaciju. Tijekom ove faze, od 6. do 28. studenog, Curiosity će izvoditi zadatke s predhodno definiranog popisa, nakon kojeg će komunikacija biti ponovno uspostavljena.
Uz neprestano guranje granica ljudskog znanja o Marsu, Curiosityjeva misija ostaje svijetli primjer ljudske znatiželje i težnje za otkrićima.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
