NASA-in rover naišao je na neobične mrežaste uzorke u krateru Gale – takozvane boxwork strukture koje otkrivaju tragove nekadašnjih podzemnih voda.
Na padinama planine Mount Sharp, unutar 154 kilometra širokog kratera Gale, NASA-in rover Curiosity zabilježio je nešto što znanstvenici godinama čekaju: prvi bliski pogled na rijetke i neobične boxwork strukture.
Riječ je o mrežastim izbočinama koje nastaju kada podzemna voda ispuni pukotine u stijeni, ostavljajući mineralne naslage. S vremenom, ta otopljena tvar očvrsne, a okolni materijal biva erodiran. Rezultat su uzdignute “mreže” koje podsjećaju na rešetku ili paukovu mrežu, jasno vidljive na površini Crvenog planeta.
Ovakvi uzorci, iako zabilježeni na Zemlji – primjerice u špiljama – na Marsu se javljaju u mnogo većem mjerilu. Neki se protežu i do 20 kilometara u širinu, a tek je sada Curiosity uspio prići dovoljno blizu da ih snimi u visokoj rezoluciji.
Prva snimka izbliza: “Ovakvo nešto još nismo vidjeli”
Fotografije koje je NASA objavila 23. lipnja prikazuju isprepletene, cik-cak izbočine koje se odupiru vjetru i eroziji, ostajući kao ožiljci nekadašnje hidrološke aktivnosti. Ispod tih uzoraka nalazi se stijena kroz koju je nekoć tekla voda, ostavljajući tragove minerala poput kalcijeva sulfata.
Curiosity je izbušio okolnu stijenu i otkrio da sadrži upravo tu sol – vrstu minerala koji obično nastaje isparavanjem podzemnih voda. Štoviše, takav nalaz dosad nije zabilježen tako visoko na planini, što je iznenadilo i voditelje misije.
“Otkrivanje kalcijeva sulfata na ovoj visini potpuno je neočekivano i sugerira mnogo bogatiju povijest podzemnih voda nego što smo pretpostavljali,” rekla je Abigail Fraeman iz NASA-inog Jet Propulsion Laboratoryja.
Ključ za razumijevanje drevnog Marsa – i života?
Ove formacije nisu samo geološka znatiželja. Znanstvenici vjeruju da bi upravo ovakvi sustavi mogli pružiti dokaze o dugotrajnim tokovima tekuće vode ispod površine, u uvjetima za koje se smatra da su mogli podržavati mikroskopski život.
“U tim pukotinama bilo je toplije, voda je bila slana, a stijene su pružale zaštitu od zračenja. Na ranoj Zemlji to su bili uvjeti idealni za razvoj mikroba,” objašnjava dr. Kirsten Siebach sa Sveučilišta Rice, članica znanstvenog tima misije Curiosity.
Kako bi približila javnosti značaj ovog otkrića, NASA je objavila i 3D video koji omogućuje virtualnu šetnju kroz dio kratera prekrivenog boxwork strukturama.
Dok Curiosity nastavlja s bušenjem i analizom tla, znanstvenici se nadaju da će ove mrežaste formacije pomoći u rekonstruiranju povijesti vodenih procesa na Marsu – i možda pridonijeti odgovoru na pitanje koje znanost još uvijek zaobilazi: je li Mars nekoć bio planet s mikrobima?
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
