Sustav oko zvijezde GJ 887 već je bio zanimljiv astronomima, ali nova analiza pretvorila ga je u jednog od najprivlačnijih kandidata za buduća istraživanja izvan Sunčeva sustava. Uz ranije potvrđena dva planeta, sada su potvrđena još dva, a jedan od njih kruži upravo u nastanjivoj zoni, području oko zvijezde u kojem bi na površini planeta, barem u načelu, mogla postojati tekuća voda. To otkriće GJ 887 stavlja vrlo visoko na popis mjesta na kojima će astronomi tražiti atmosferu i moguće tragove pogodnih uvjeta za život.
GJ 887 je obližnji crveni patuljak, udaljen oko 10,7 svjetlosnih godina od našeg Sunčeva sustava, što je u galaktičkim razmjerima gotovo susjedstvo. Još 2020. godine potvrđeno je da oko te zvijezde kruže dva planeta s orbitalnim razdobljima od 9 i 21 dana. Istodobno se pojavio i signal mogućeg trećeg planeta s periodom od oko 50 dana, ali tada nije bilo jasno dolazi li on doista od planeta ili je riječ o učinku magnetske aktivnosti same zvijezde.
To je bilo posebno važno razjasniti jer su crveni patuljci među glavnim metama u potrazi za manjim planetima u nastanjivoj zoni. Budući da su takve zvijezde slabije i hladnije od Sunca, njihova nastanjiva zona leži znatno bliže zvijezdi, pa se planeti u tom području lakše otkrivaju nego u sustavima poput našega. Zato je nova analiza trebala odgovoriti na ključno pitanje: krije li se iza tog signala doista planet i postoji li oko GJ 887 još neki neotkriveni svijet.
Četiri potvrđena svijeta
Da bi razriješili tu dvojbu, istraživači su spojili nova mjerenja radijalne brzine dobivena instrumentima HARPS i ESPRESSO s arhivskim podacima. Usto su analizirali fotometrijska opažanja misije TESS i projekta ASAS kako bi provjerili postoje li tranziti te preciznije odredili rotaciju same zvijezde. Takva kombinacija podataka omogućila im je da razlikuju stvarne signale planeta od promjena koje potječu od zvjezdane aktivnosti.
Rezultat je znatno jasnija slika sustava GJ 887. Sada su potvrđena četiri planeta s orbitalnim razdobljima od 4,4, 9,2, 21,8 i 50,8 dana. Time je signal koji je godinama ostavljao prostor za dvojbu napokon dobio čvrstu potvrdu: riječ je o planetu GJ 887 d, koji se nalazi u nastanjivoj zoni svoje zvijezde. Prema autorima rada, to ga čini drugim najbližim poznatim planetom u nastanjivoj zoni, odmah nakon Proxime Centauri b.
No GJ 887 d nije zanimljiv samo zbog svojeg položaja. Istraživači procjenjuju da je riječ o super-Zemlji s minimalnom masom većom od šest Zemljinih masa, što ga svrstava među masivnije stjenovite ili prijelazne svjetove poznate u našem kozmičkom susjedstvu. Ipak, sama masa još ne otkriva njegov pravi sastav. Bez neovisne procjene polumjera nije moguće izračunati gustoću, a bez gustoće nije moguće sa sigurnošću reći je li riječ o stjenovitom planetu, svijetu bogatom vodom ili pak napuhanom sub-Neptunu s debljom plinovitom ovojnicom.
Sustav koji traži novo promatranje
Nova analiza donijela je i još jedan zanimljiv trag. U podacima je zabilježen i peti signal, s periodom od 2,2 dana, ali njegovo postojanje zasad nije potvrđeno. Ako se pokaže da i taj signal doista pripada planetu, moglo bi se raditi o tijelu manje mase od Zemlje. Za takav zaključak bit će potrebna nova, još preciznija mjerenja radijalne brzine.
Upravo zato GJ 887 sve se više nameće kao jedan od najzanimljivijih obližnjih planetarnih sustava za buduća istraživanja. Autori ističu da kombinacija mirne i relativno bliske zvijezde, već potvrđenih planeta uz unutarnji rub nastanjive zone i mogućnosti da se ondje nalazi još jedan posebno zanimljiv svijet čini ovaj sustav iznimno pogodnim za detaljniju karakterizaciju. Njegova blizina i sjajnost mogli bi budućim misijama, poput opservatorija Habitable Worlds i projekta LIFE, otvoriti put prema izravnijem proučavanju atmosfera tih planeta i potrazi za mogućim biopotpisima.
Zato je prilično izgledno da će GJ 887 još godinama ostati u središtu astronomskih promatranja. U jednom relativno bliskom sustavu sada su potvrđena najmanje četiri planeta, među njima super-Zemlja, planet mase usporedive sa Zemljom i možda još jedan još manji svijet. A barem jedan od tih planeta kruži u području gdje bi, prema osnovnim fizikalnim uvjetima, mogla postojati tekuća voda. U potrazi za potencijalno nastanjivim svjetovima, to je više nego dovoljan razlog da ovaj crveni patuljak iz našeg susjedstva privuče ozbiljnu pozornost.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
Odgovori