Udar velikog asteroida često je tema znanstveno-fantastičnih filmova, ali novo istraživanje pokazuje da bi sudar svemirske stijene veličine Bennua sa Zemljom mogao imati stvarne i dalekosežne posljedice.
Znanstvenici s IBS Centra za klimatsku fiziku (ICCP) na Sveučilištu Pusan u Južnoj Koreji modelirali su scenarij udara asteroida srednje veličine i otkrili zastrašujući lanac događaja koji bi mogao radikalno promijeniti klimu, uništiti ekosustave i izazvati dugotrajnu “zimu udara.”
Rijetka, ali razorna prijetnja
Sudar asteroida ovakve veličine događa se rijetko, ali nije nemoguć. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Science Advances, Zemlja svakih 100.000 do 200.000 godina doživi udar asteroida srednje veličine. To znači da su rani ljudi možda svjedočili ovim planetarnim kataklizmama, a klimatske promjene koje su uslijedile mogle su igrati ključnu ulogu u evoluciji čovječanstva.
Jedan od najvećih razloga za zabrinutost je asteroid 101955 Bennu, 500 metara širok NEO objekt koji NASA pomno prati. Iako ne predstavlja neposrednu prijetnju, izračuni sugeriraju malu mogućnost—0,037%—da bi mogao udariti u Zemlju 2182. godine. Unatoč niskoj vjerojatnosti, potencijalna razorna moć Bennua je nesporna.
Odmah nakon udara: planeta u plamenu
Ako bi asteroid veličine Bennua pogodio Zemlju, trenutni učinci bili bi katastrofalni. Udar bi oslobodio energiju ekvivalentnu tisućama nuklearnih eksplozija, stvorio golemi krater i izazvao globalne potrese. Toplina nastala sudarom zapalila bi goleme požare, prekrivajući nebo dimom i pepelom. No, najgore posljedice uslijedile bi tek nakon početnog udara.
Napredni klimatski modeli pokazuju da bi goleme količine prašine, čađe i sumpornih aerosola blokirale Sunčevu svjetlost, uzrokujući drastičan pad globalne temperature.
Prema istraživanju, prosječna temperatura mogla bi pasti za gotovo 22°C, što bi izazvalo “udarnu zimu.” Nedostatak Sunčeve svjetlosti drastično bi smanjio fotosintezu, ključni proces za prehrambeni lanac.
Procjenjuje se da bi globalna biljna produktivnost pala za čak 30%, uzrokujući masovni kolaps poljoprivrede i divljih ekosustava. Uslijedio bi domino efekt koji bi mogao trajati desetljećima.
Dok bi kopneni ekosustavi propadali, istraživanje otkriva da bi oceani mogli doživjeti iznenađujući oporavak. Zahvaljujući željeznim česticama iz asteroida, plankton bi doživio neočekivani procvat.
