kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Svemir
  • /
  • Astronomi svjedočili rijetkom spektaklu crne rupe koja razara zvijezdu
Svemir

Astronomi svjedočili rijetkom spektaklu crne rupe koja razara zvijezdu

Astronomi svjedočili rijetkom spektaklu crne rupe koja razara zvijezdu
objavljeno

Astronomi s Instituta za astronomiju Sveučilišta na Havajima (IfA) otkrili su najbliži dosad zabilježeni slučaj zvijezde rastrgane djelovanjem supermasivne crne rupe (Supermassive Black Hole – SMBH). Upotrebom sustava All-Sky Automated Survey for Supernovae (ASAS-SN), 22. veljače 2023., zabilježili su iznenadni porast sjajnosti, koji je uslijedio brzim smanjenjem, u galaksiji NGC 3799, udaljenoj oko 160 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje.

događaj plimnog poremećaja u vidljivom spektru

“Iako smo ranije vidjeli crne rupe kako uništavaju zvijezde, ovo je prvi puta da smo takav događaj zabilježili ovako blizu koristeći vidljivo svjetlo,” istaknuo je Willem Hoogendam, postdiplomski student na IfA koji je bio suvoditelj istraživanja. “To bi nam moglo pružiti znatno bolje razumijevanje procesa rasta SMBH-a i akumulacije materijala u njihovoj okolini.”

Naknadna promatranja provedena su teleskopima Asteroid Terrestrial-impact Last Alert System (ATLAS) na Maunaloai i Haleakalā, W.M. Keck opservatorijem na Maunakei, te drugim zemaljskim i svemirskim opservatorijima. Hoogendam je, u suradnji s kolegom postdiplomcem Jasonom Hinkleom i mentorom, profesorom Benom Shappeeom, analizirao te podatke i utvrdio da je izbijanje sjajnosti uzrokovano događajem plimnog poremećaja (Tidal Distupion Event – TDE).


Više o događajima plimnog poremećaja

Događaji plimnog poremećaja odvijaju se kad zvijezda završi previše blizu supermasivnoj crnoj rupi, koja je zatim svojom snažnom gravitacijskom silom rastrga, a sama crna rupa upije masu te zvijezde. Rezultate ovog istraživanja objavit će se u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.

“Ovo otkriće upućuje na mogućnost da su događaji u kojima crne rupe rastrgavaju zvijezde u našoj neposrednoj blizini možda češći nego što smo prije pretpostavljali – samo ih nismo često imali priliku zabilježiti,” izjavio je Hoogendam.

Intenzivna sjajnost koja nastaje kada masa zvijezde hrani crnu rupu stvara svijetlu eksploziju, koju mogu detektirati opservatorij poput ASAS-SN. Iako su takvi događaji detektirani daleko od Zemlje, pronalazak jednog relativno blizu predstavlja rijetkost. ASASSN-23bd, kako je događaj poznat, iznimno je zanimljiv primjer bliskog događaja plimnog poremećaja, čineći ga odličnim predmetom za daljnje istraživanje.

Specifičnosti pronalaska

Astronomi su otkrili da ASASSN-23bd odstupa od mnogih drugih događaja plimnog poremećaja koje su prije promatrali:

  • ASASSN-23bd je emitirao znatno manje energije u usporedbi s prethodnim događajem plimnog poremećaja.
  • Bio je najbliži događaj plimnog poremećaja otkriven korištenjem vidljive svjetlosti.
  • Promjena u sjajnosti dogodila se otprilike dva puta brže nego kod većine događaja plimnog poremećaja.
  • ASASSN-23bd pripada jedinstvenoj kategoriji objekata poznatih kao događaja plimnog poremećaja niske luminiscencije i brzi događaj plimnog poremećaja.

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.


Pratite Kozmos na Google Vijestima.