kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Svemir
  • /
  • Astronomi promatraju kako manja galaksija predaje crnu rupu drugoj galaksiji
Svemir

Astronomi promatraju kako manja galaksija predaje crnu rupu drugoj galaksiji

Galaksija NGC 4424. Izvor: NASA/ESA Hubble Space Telescope.
objavljeno

Procjenjuje se da crna rupa u središtu galaksije NGC 4424 ima masu između 60.000 i 100.000 Sunca. Pored toga, moguće je da postoje na milijuni crnih rupa diljem galaksije veličine između pet i trideset solarnih masa.

Galaksija NGC 4424

Znanstvenici su imali priliku promatrati galaksijski sustav isporuke crne rupe na djelu. Astronomi vjeruju da se manja galaksija ponaša kao “kozmički dostavljač pizze”, isporučujući crnu rupu drugoj, većoj galaksiji.

Podaci NASA-inog rendgenskog opservatorija Chandra i svemirskog teleskopa Hubble pokazali su kako je druga galaksija mogla isporučiti veliku crnu rupu spiralnoj galaksiji NGC 4424. Zbog svoje osebujne morfologije, čini se da se galaksija NGC 4424 formirala u posljednjih pola milijarde godina. Stvaranje zvijezda u vanjskim dijelovima galaksije potpuno je prestalo kao posljedica nedostatka plina, dok se u unutrašnjosti još uvijek odvija blagim intenzitetom. Za tri milijarde godina NGC 4424 će najvjerojatnije postati lentikularna galaksija.

Galaksija NGC 4424. Izvor: NASA/ESA Hubble Space Telescope.
Galaksija NGC 4424. Izvor: NASA/ESA Hubble Space Telescope.

NGC 4424 nalazi se oko 54 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje u klasteru galaksija Virgo. Na slici možemo vidjeti optičku sliku širokog polja ove galaksije koja je dugačka približno 45.000 svjetlosnih godina.

Procjenjuje se da crna rupa u središtu ima masu između 60.000 i 100.000 Sunaca. Osim toga, milijuni manjih crnih rupa mogu postojati diljem galaksije, sadržavajući između pet i trideset solarnih masa.

Kao što je prikazano na priloženoj slici, NGC 4424 može se vidjeti u krupnom planu pomoću Chandra rendgenskih podataka (plavo) i Hubble infracrvenih podataka (crveno) koji su prilagođeni za prikazivanje blijeđih značajki skriveni od strane modela.

Nova slika otkrila nikad dosad viđenu značajku crnih rupa – fotonski prsten

Skup zvijezda Nikhuli

Umetnuta slika prikazuje promjer od 1160 svjetlosnih godina. Prema autorima studije, izduženi crveni objekt je skup zvijezda nazvan “Nikhuli”, koji se odnosi na proslavu Tulinija u kojoj se želi bogata žetva. Klaster je dobio ime prema Sumi jeziku iz Nagalanda u Indiji. Među Chandra-inim podacima postoji i točkasti izvor X-zraka.

Prema istraživačima, Nikhuli je središte male galaksije u kojoj je većina zvijezda ogoljena zahvaljujući sudaru s većom galaksijom NGC 4424. Njegov izduženi oblik također je posljedica gravitacijskih sila tijekom pada prema središtu NGC 4424.

Trenutno je Nikhuli udaljen oko 1300 svjetlosnih godina od središta NGC 4424 odnosno oko 20 puta bliže nego što je naš planet u odnosu na crnu rupu u središtu Mliječne staze.

Prema Chandra-inim rendgenskim podacima, materija iz Nikhulija možda pada prema manjoj crnoj rupi zvjezdane mase. U klasteru veličine Nikhulija, očekuje se da će ove manje crne rupe biti rijetke, pa je vjerojatnije da su te manje crne rupe rezultat sporijeg pada materijala na masivniju crnu rupu tešku između 40.000 i 150.000 Sunaca.

Znanstvenici pretpostavljaju da se jedna takva velika crna rupa nalazi u središtu NGC 4424. Kao rezultat toga, istraživači su zaključili da je Nikhuli sustav isporuke za opskrbu crnih rupa u NGC 4424, donoseći u ovom slučaju masivnu crnu rupu.

Pod pretpostavkom da središte NGC 4424 sadrži masivnu crnu rupu, Nikhulijeva crna rupa trebala bi kružiti oko njega. U ovom scenariju, udaljenost koja razdvaja dvije masivne crne rupe bi se smanjivala sve dok se ne bi proizveli gravitacijski valovi koji bi ih spojili.

Rad koji opisuje ove rezultate pojavio se u izdanju časopisa The Astrophysical Journal iz prosinca 2021., a pretisak je dostupan na internetu.

Čudovišna crna rupa vrti se neobično sporo

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.