Međunarodni tim astronoma otkrio je veliku kozmičku strukturu koju čini najmanje 20 masivnih galaksija. Nazvana “Kozmička Loza”, ova struktura proteže se na oko 13 milijuna svjetlosnih godina.
Ove masivne i guste strukture galaksija ključne su za razumijevanje formiranja i evolucije istih, jer se smatraju prethodnicima skupova galaksija – najvećih gravitacijski vezanih sustava u svemiru. Detaljno istraživanje takvih struktura omogućava dublje uvide u ove procese.
Tim predvođen Shuowen Jinom s Tehničkog sveučilišta u Danskoj otkrio je ovu neobičnu strukturu, nalik lozi, u polju Extended Groth Strip (EGS), promatranom pomoću svemirskog teleskopa James Webb (JWST). Promatranja su upotpunjena podacima dobivenim putem Hubbleovog svemirskog teleskopa (HST).
“Kozmička loza”
Kozmička Loza, otkrivena pri crvenom pomaku od 3,44, predstavlja iznimno dugu i široku strukturu s dimenzijama od približno 13,04 x 0,65 milijuna svjetlosnih godina. To ju čini znatno većom od drugih poznatih kompaktnih grupa galaksija i proto-klastera na sličnim crvenim pomacima.
U strukturi je identificirano najmanje 20 masivnih galaksija i šest područja s povećanom gustoćom galaksija, ukupne mase od oko 260 milijardi sunčevih masa. Dvije najveće galaksije, označene kao Galaksija A i Galaksija E, su u stanju mirovanja s vrlo niskim stopama stvaranja zvijezda i dominacijom središnjeg ispupčenja.
Na putu formiranja skupa galaksija
Prema nalazima istraživanja, ova struktura nije u potpunosti virijalizirana, no nalazi se na putu formiranja skupa galaksija. Otkriće također ukazuje na to da se masivne galaksije u mirovanju mogu formirati unutar ovakvih rastućih struktura. Postoji mogućnost da će Galaksija E postati najsjajnija galaksija u skupu ako dospije u njegovo središte.
Studija pokazuje da su Galaksija A i E vjerojatno doživjele prestanak stvaranja zvijezda zbog spojenih zvjezdanih praskova ili povratne veze aktivne galaktičke jezgre u posljednjih 500 milijuna godina.
Autori ističu potrebu za daljnjim istraživanjem mirujućih galaksija u skupovima na visokim crvenim pomacima, što bi moglo značajno doprinijeti razumijevanju formiranja i evolucije najvećih struktura u svemiru.
Nadalje, očekuje se da će misija Euclid, nedavno lansiranog svemirskog teleskopa Europske svemirske agencije (ESA), pružiti dodatne uvide u strukturu i povijest kozmičke mreže, što je jedan od njezinih glavnih znanstvenih ciljeva.
**Istaknuta slika je umjetnička ilustracija.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
