Astronomi vjeruju da su napokon riješili misterij kako su nastale najveće galaksije svemira.
Astronomi vjeruju da su na pragu rješenja jednog od najvećih misterija kozmologije: kako su nastale najveće galaksije svemira. Ove masivne eliptične galaksije, koje izgledom podsjećaju na ‘zaobljene lopte’ u usporedbi s ravnim spiralnim Mliječnim putem, desetljećima su zbunjivale znanstvenike.
Znanstveni rad, koju je vodilo Sveučilište u Southamptonu, u suradnji s međunarodnim stručnjacima, identificirala je moguće izvorište ovih drevnih divova. Koristeći najnaprednije teleskope i sofisticirane tehnike, istraživački tim otkrio je uvjerljive dokaze da su galaktički sudari i tokovi hladnog plina u ranom svemiru igrali ključnu ulogu u stvaranju ovih kolosalnih sustava.
Kako su kozmički sudari oblikovali divove svemira
Dr. Annagrazia Puglisi sa Sveučilišta u Southamptonu, jedna od autorica studije, objašnjava kako ove goleme galaksije duguju svoje stvaranje dramatičnim kozmičkim događajima prije milijardi godina. “Sudar dviju disk-galaksija uzrokovao je da plin—gorivo za stvaranje zvijezda—potone prema njihovim središtima, stvarajući trilijune novih zvijezda,” izjavila je. Ovi galaktički sudari dogodili su se prije otprilike 8 do 12 milijardi godina, tijekom najdinamičnije faze evolucije svemira.
Izvor: ESA (Europska svemirska agencija)
Istraživanje, objavljeno u časopisu Nature, uključivalo je analizu više od 100 galaksija u nastajanju pomoću ALMA-e (Atacama Large Millimeter/submillimeter Array), najnaprednijeg radio teleskopa na svijetu smještenog u čileanskoj pustinji Atacama. Tim je otkrio da intenzivno stvaranje zvijezda u jezgrama tih galaksija predstavlja glavni mehanizam iza njihove sferoidne strukture i goleme veličine.
“Ovo je prvi stvarni dokaz da sferoidne galaksije nastaju izravno kroz intenzivne epizode stvaranja zvijezda u središtima udaljenih galaksija,” izjavila je dr. Qing-Hua Tan iz Opservatorija Purple Mountain, voditeljica istraživanja. Prema nalazima, ove galaksije formiraju se nevjerojatnom brzinom, dok plinovi hitaju prema unutrašnjosti hraneći crne rupe i istovremeno pokrećući stvaranje zvijezda brzinama čak 100 puta većim nego u Mliječnom putu.
Pogled u prošlost kroz buduću tehnologiju
Studija je omogućena zahvaljujući otvorenim bazama podataka poput A3COSMOS i A3GOODSS, što je istraživačima omogućilo detaljna promatranja galaksija starijih milijardama godina. U budućnosti, tim planira kombinirati svoje nalaze s podacima najmodernijih opservatorija, uključujući Svemirski teleskop James Webb, satelit Euclid i kinesku svemirsku postaju.
Dr. Puglisi istaknula je važnost ovog koraka: “Kombiniranjem tih podataka moći ćemo dobiti cjelovitiju sliku o formiranju ranih galaksija i razumjeti kako se svemir razvijao od svojih početaka do danas.”
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
