Više od pola stoljeća nakon posljednje ljudske misije prema Mjesecu, Sjedinjene Države spremaju se na let koji je istodobno tehnički test, politička poruka i uvod u novu fazu svemirskog nadmetanja. Misija Artemis II trebala bi poletjeti iz NASA-inog svemirskog centra Kennedy na Floridi u noći sa srijede na četvrtak po hrvatskom vremenu, u 1 sat i 24 minute ujutro. Riječ je o prvom letu s ljudskom posadom prema Mjesecu još od Apolla 17 iz 1972. godine, a ujedno i o najsnažnijem raketnom lansiranju dosad. Upravo zato važnost ove misije daleko nadilazi sam put u svemir.
Iako neće sletjeti na Mjesec, Artemis II ima ključnu ulogu. Riječ je o probnom letu svemirske letjelice Orion, u kojoj će četvero astronauta provjeravati kako ta nova kapsula funkcionira u stvarnim uvjetima. Posada bi trebala poletjeti najranije u 18.24 po istočnoameričkom vremenu, a misija je zamišljena kao generalna proba za kasnije slijetanje ljudi na Mjesec.
U posadi su NASA-in zapovjednik Reid Wiseman, pilot Victor Glover i specijalistica misije Christina Koch te Jeremy Hansen iz Kanadske svemirske agencije. Sama misija nosi i nekoliko povijesnih prekretnica. Koch bi trebala postati prva žena koja će orbitirati oko Mjeseca, a Hansen prvi Kanađanin koji će to učiniti.
Posada će provesti jedan cijeli dan u visokoj Zemljinoj orbiti, na udaljenosti većoj od 35.000 kilometara iznad površine Zemlje, a ukupno 10 dana u dubokom svemiru. Tijekom leta astronauti će obići Mjesec i vidjeti njegovu dalju stranu iz blizine kakvu, prema NASA-i, nisu imali ni astronauti programa Apollo. U najbližoj točki prolaska letjelica će se nalaziti oko 9.650 kilometara iznad mjesečeve površine, pa će Mjesec iz te perspektive izgledati otprilike poput košarkaške lopte ispružene na duljini ruke.
Generalna proba u orbiti
Koliko god taj let izvana djelovao spektakularno, velik dio posla za posadu bit će vrlo praktičan, gotovo rutinski. Politologinja i stručnjakinja za svemirsku diplomaciju Mai’a Cross sa Sveučilišta Northeastern ističe da će astronauti u biti uvježbavati svakodnevni život u novoj kapsuli. To uključuje provjere postupaka pristajanja, sustava za gospodarenje otpadom, zaštite od zračenja te pogonskih i energetskih sustava, ali i sasvim obične stvari poput spavanja, zagrijavanja hrane i vježbanja.
Upravo u tome i jest smisao misije. Orion je zamišljen kao vozilo koje će u idućim godinama nositi ljude dublje u svemir, ali prava pouzdanost takvog sustava ne može se provjeriti samo na zemlji. Tek kada svi njegovi dijelovi rade zajedno, u letu, može se vidjeti gdje se kriju slabe točke.
Cross zato naglašava da je Artemis II prije svega proba u punoj veličini. Što je sustav složeniji, to je teže unaprijed predvidjeti gdje bi se mogao pojaviti problem. Zbog toga ova misija nije tek simboličan povratak prema Mjesecu, nego nužan korak prije nego što NASA ponovno pokuša spustiti ljude na njegovu površinu.
Put do tog trenutka bio je dug i težak. Dio objašnjenja leži i u traumama koje su obilježile američki svemirski program nakon katastrofa Challengera 1986. i Columbije 2003. godine. U tim dvjema nesrećama poginulo je svih 14 članova posada, a posljedice su godinama oblikovale odnos prema riziku, sigurnosti i političkoj spremnosti da se ponovno krene u velike ljudske misije izvan niske Zemljine orbite.
Astrofizičar Jonathan Blazek sa Sveučilišta Northeastern upozorava da je opasnosti za posadu teško precizno izmjeriti. Prema njegovoj ocjeni, uvijek postoji mogućnost rijetkog, ali ozbiljnog događaja, a sam Artemis II, unatoč vrhunskoj tehnologiji, i dalje je u osnovi eksperimentalno vozilo. Najveći problemi u prošlim nesrećama, podsjeća, proizlazili su iz vrlo konkretnih i neočekivanih kvarova, od neispravnih komponenti do udara krhotina. Upravo su to vrste propusta koje je najteže predvidjeti do kraja.
Ni samo lansiranje nije prošlo bez odgoda. Misija je prvotno bila planirana za veljaču, no dodatne provjere otkrile su curenje vodikova goriva i poteškoće s protokom helija na NASA-inoj raketi Space Launch System visokoj 98 metara, koja treba ponijeti Orion u svemir.
Mjesec ponovno nosi težinu
Artemis II zato nije važan samo zbog inženjerskog dijela priče. U pozadini se odvija i nova geopolitička utrka za Mjesec. Nakon desetljeća relativnog zatišja, Sjedinjene Države i Kina danas se praktično natječu tko će prvi ponovno uspostaviti ljudsku prisutnost na Mjesecu i ondje stvoriti trajnije uporište.
Cross otvoreno kaže da je uspjeh ove misije politički vrlo važan upravo zbog njezine simboličke težine. Ako Sjedinjene Države u tome ne uspiju prve, očekuje se brza i snažna reakcija kako bi se smjer ponovno ispravio. U tom smislu Artemis II nije samo let oko Mjeseca, nego i demonstracija sposobnosti, kontinuiteta i prestiža.
U toj novoj utrci Rusija više ne djeluje kao ravnopravan konkurent. Premda ima snažno nasljeđe u istraživanju svemira te značajnu tehnologiju i infrastrukturu, posljednjih godina nije uspjela dovoljno ulagati u razvoj tih kapaciteta. Nakon invazije na Ukrajinu 2022. dodatno su je pogodile sankcije, otežan pristup naprednoj tehnologiji i opremi te manjak radne snage, što je, prema procjenama američkog think tanka Foreign Policy Research Institute, usporilo razvoj njezina svemirskog programa.
Kina je, s druge strane, u kratkom razdoblju znatno ubrzala svoj napredak i cilja na slanje vlastitih astronauta na Mjesec oko 2030. godine. NASA također planira povratak ljudi na mjesečevu površinu prije kraja ovog desetljeća. Upravo zato svaki korak koji vodi prema tom cilju sada nosi veću težinu nego što bi je imao u mirnijem geopolitičkom razdoblju.
Današnji svemirski krajolik pritom više nije rezerviran samo za države. Cross upozorava da u igri sada sudjeluju i tisuće privatnih svemirskih kompanija širom svijeta. U budućim fazama programa NASA planira Orionu dodati sustav za ljudsko slijetanje koji bi astronautima omogućio spuštanje na mjesečevu površinu, a upravo na razvoju te tehnologije natječu se tvrtke poput Blue Origina i SpaceX-a.
Zbog toga Artemis II sa sobom nosi više razina značenja. To je test nove kapsule, povratak ljudi na put prema Mjesecu, povijesni trenutak za članove posade i signal da se nakon dugog razdoblja opreza i zastoja svemirska politika ponovno zaoštrava. Iznad svega, ova misija pokazuje da istraživanje svemira više nije samo pitanje znanosti i tehnološkog divljenja. U novoj eri ono je ponovno i pitanje globalnog statusa.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
