U blizini sela Lány u Břeclavi, otprilike 60 kilometara jugoistočno od Brna, arheolozi Filozofskog fakulteta Sveučilišta Masaryk otkrili su izuzetan artefakt. Radi se o brončanom dijelu pojasa iz 8. stoljeća nove ere koji prikazuje zmiju kako proždire žabu. Borba s zmajem ili zmijom jedan je od osnovnih motiva u mitovima o stvaranju svijeta različitih kultura, dok interakcija između žabe i zmije može biti povezana s kultom plodnosti. Artefakti s identičnim prikazima pronađeni su na različitim dijelovima središnje Europe, stotinama kilometara udaljeni jedni od drugih. Ukazuju na postojanje dosad nepoznatog poganskog kulta koji je povezivao različite populacije različitih porijekala tijekom ranog srednjeg vijeka.
“Kada smo s pomoću detektora metala otkrili pojas s motivom zmije koja proždire žabu, mislili smo da je riječ o rijetkom nalazu s jedinstvenom dekoracijom. Međutim, kasnije smo otkrili da su gotovo identični artefakti pronađeni i u Njemačkoj, Mađarskoj i Češkoj. Shvatio sam da gledamo u dosad nepoznati poganski kult koji je povezivao različite regije središnje Europe u ranom srednjem vijeku, prije dolaska kršćanstva. Zato smo organizirali međunarodni istraživački tim za detaljno proučavanje artefakata,” objasnio je Jiří Macháček, voditelj Odsjeka za arheologiju i muzeologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Masaryk. Arheološko nalazište ranije je bilo u vijestima zbog otkrića životinjskog rebra s natpisom na drevnim germanskim runama.
“Motiv zmije ili zmaja koji proždire svoju žrtvu pojavljuje se u germanskoj, avarskoj i slavenskoj mitologiji. Bio je to univerzalno razumljiv i važan ideogram. Danas možemo samo nagađati o njegovom točnom značenju, ali u ranom srednjem vijeku povezivao je različite narode koji su živjeli u središnjoj Europi na duhovnoj razini,” dodaje Jiří Macháček.
Arheolozi navode da artefakt iz Lánya pripada skupini avarskih pojaseva koji su proizvedeni u središnjoj Europi u 7. i 8. stoljeću nove ere i bili su dio odjeće Avara, izvorno nomadskog naroda koji se naselio u Karpatskom bazenu, na području današnje Mađarske. Njihova moda često je bila usvojena od susjednih naroda, kao što su Slaveni. Za analizu artefakata iz Lánya i drugih sličnih predmeta, istraživači su koristili najsuvremenije metode kao što su rendgenska fluorescencijska analiza (EDXRF), skenirajuća elektronska mikroskopija (SEM), analiza olovnih izotopa i 3D digitalna morfometrija.
Stefan Eichert iz Prirodoslovnog muzeja u Beču proveo je materijalnu i tehnološku analizu koja je otkrila da su većina ovih brončanih dijelova izvorno bila teško pozlaćena i proizvedena metodom izgubljenog voska. Ernst Pernicka sa Sveučilišta u Tübingenu, koristeći kemijsku analizu olovnih izotopa sadržanih u brončanoj leguri, identificirao je zajednički izvor bakra iz kojeg su svi otkriveni dijelovi napravljeni – bakar korišten za proizvodnju avarskih bronci bio je izvađen iz Slovačkih rudnih planina. Morfometrijska analiza temeljena na 3D digitalnim modelima koju je proveo Vojtěch Nosek sa Sveučilišta Masaryk također sugerira da su neki dijelovi došli iz iste radionice ili su bili izvedeni iz zajedničkog modela.
Macháček, J. (2024). Arheolozi otkrili brončanu kopču povezanu s nepoznatim poganskim kultom. Filozofski fakultet, Masarykovo sveučilište.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
