Arheolozi sa Sveučilišta u Dublinu, u suradnji s kolegama iz Srbije i Slovenije, otkrili su nepoznatu mrežu ogromnih lokaliteta u Europi. Ova otkrića mogu pružiti nove uvide u razvoj megalitskih struktura iz brončanog doba kontinenta, koje predstavljaju najveće pretpovijesne konstrukcije izgrađene prije željeznog doba.
Uporabom satelitskih snimaka i zračne fotografije, tim je rekonstruirao predpovijesni pejzaž južnog bazena Karpata u Srednjoj Europi, otkrivši više od 100 lokaliteta koji pripadaju sofisticiranom društvu.
Primjena obrambenih struktura kod ovih zajednica bila je preteča i vjerojatno je utjecala na razvoj poznatih europskih brdskih utvrda iz kasnijeg brončanog doba.
Drevne megastrukture u Europi
“Najveći lokaliteti, poznati kao mega-tvrđave, uključuju Gradište Iđoš, Csanádpalota, Sântana i posebno Corneşti Iarcuri, okružen s 33 km rovova, koji veličinom nadmašuje suvremene utvrde u Hetitskom carstvu, Mikenskoj Grčkoj ili Egiptu,” rekao je vodeći autor istraživanja, docent Barry Molloy iz Škole arheologije na Sveučilištu u Dublinu.
“Novost je otkriće da ti veliki lokaliteti nisu bili izolirani, već su bili dio gusto povezane mreže zajednica. Na vrhuncu, broj stanovnika unutar ove mreže lokaliteta u Panoniji mogao bi se brojati desecima tisuća.”
Karpatski bazen se proteže kroz dijelove središnje i jugoistočne Europe, s Panonskom nizinom u središtu, kojom teče rijeka Dunav.
U znanstvenom radu objavljenom u časopisu PLOS ONE, istraživači su otkrili više od 100 lokaliteta u ovom području, smještenih u zaleđu rijeke Tise. Zbog toga su ove do sada nepoznate zajednice nazvane Grupom lokaliteta Tise (TSG).
Skoro svi lokaliteti TSG-a nalaze se unutar 5 km jedan od drugog, smješteni duž koridora rijeka Tise i Dunava, sugerirajući da je riječ o kooperativnoj zajednici rasprostranjenoj na različitim lokacijama.
Važan centar inovacija
Ovo istraživanje ukazuje da je TSG bio važan centar inovacija u predpovijesnoj Europi i igrao ključnu ulogu u regionalnoj mreži u vrijeme kada su bili na vrhuncu Hetitsko carstvo, Mikenska Grčka i Novo Kraljevstvo Egipta, oko 1500–1200. pr. Kr.
Otkriće daje nove uvide u europske veze u drugom tisućljeću pr. Kr., razdoblju smatranom prekretnicom u predpovijesti. Čini se da su se vojne tehnologije i metode gradnje utvrda ovog društva proširile Europom nakon njihova pada oko 1200. pr. Kr.
Važnost i utjecaj ovih zajednica pomažu objasniti sličnosti u materijalnoj kulturi i ikonografiji diljem Europe u kasnijem drugom tisućljeću pr. Kr., istaknuo je Molloy.
“Naša analiza funkcioniranja ovog društva izaziva tradicionalna shvaćanja europske predpovijesti. Neobično bi bilo da svaki od ovih više od 100 lokaliteta predstavlja nezavisnu vladajuću strukturu u međusobnom natjecanju.
“Za razliku od drugih predpovijesnih europskih lokaliteta, uspjeli smo identificirati ne samo pojedinačne lokacije putem satelitskih snimaka, već smo definirali cijeli naseljeni krajolik, uključujući karte s dimenzijama i rasporedom lokaliteta, čak i s pozicijama domova unutar njih. Ovo pruža bezprecedni uvid u način života ovih ljudi iz brončanog doba,” rekao je Molloy.
“Međutim, ovo nije bilo razdoblje mira i obilja. U to vrijeme dogodile su se značajne inovacije u ratovanju i organiziranom nasilju. Veličina ovog društva ukazuje na njegovu relevantnost i moć na europskoj sceni. Uz vojnu snagu i obrambene karakteristike naselja, bili su dobro opremljeni za obranu svojih dostignuća.”
Arheologija, više od lopatica i četkica
Molloy napominje da je popularna percepcija arheologije, koja se temelji samo na upotrebi lopatica i četkica, daleko od stvarnosti.
“Koristimo niz sofisticiranih tehnologija, a u ovom radu smo se oslonili na snimke iz svemira kako bismo otkrili do sada nepoznatu mrežu ogromnih lokaliteta u srcu kontinentalne Europe – Karpatskom bazenu.
“Provjerili smo rezultate dobivene iz satelitskih slika na terenu pomoću istraživanja, iskopavanja i geofizičke prospekcije. Većina lokaliteta uspostavljena je između 1600. i 1450. pr. Kr., a gotovo svi su propali oko 1200. pr. Kr., masovno napušteni.
“Godina 1200. pr. Kr. predstavlja dramatičnu prekretnicu u predpovijesti Starog svijeta, s propadanjem kraljevstava, carstava, gradova i cijelih društava u roku nekoliko desetljeća na ogromnom području jugozapadne Azije, sjeverne Afrike i južne Europe.
“Fascinantno je otkriti ove nove političke entitete i vidjeti kako su povezani s utjecajnim poznatim društvima, ali i tužno svjedočiti kako su na kraju doživjeli sličnu sudbinu u valu kriza koje su pogodile ovu širu regiju,” zaključio je Molloy.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
