Zapanjujući 500 milijuna godina stari fosili otkriveni su s nevjerojatno dobro sačuvanim mozgom i neobičnim trećim okom.
Nevjerojatni fosil
Znanstvenici su nedavno otkrili nove fosile oceanskog predatora iz kambrijskog razdoblja poznatog kao Stanleycaris hirpex. Novopronađeni fosili stvorenja iznimno su dobro sačuvani – tj. sačuvani su čak mozak, živčani sustav i treće oko. Istraživači iz Toronta nedavno su objavili otkriće fosila ove neobične životinje kao dio ‘zapanjujuće’ riznice fosila koji datiraju prije 506 milijuna godina.
Paleontolozi su fosile pronašli u formaciji Burgess Shaleu, na prostoru planine Kanadski Stjenjak u Britanskoj Kolumbiji. Ova regija poznata je po brojnim i dobro očuvanim fosiliziranim životinjskim ostatcima, a u nizu ovih fosila starih i do pola milijarde godina bili su brojni primjerci morskih predator S. hirpex.
„Ovo otkriće čini tako nevjerojatnim to što imamo desetke primjeraka koji pokazuju ostatke mozga i drugih elemenata živčanog sustava. Prije ovoga, bilo je samo nekoliko drugih nalaza fosiliziranih mozgova, posebno iz kambrijskog razdoblja, ali to je još uvijek nešto što je prilično rijetko i to je nešto što je opaženo tek u zadnjih 10-ak godina. Većina vrsta kod kojih smo vidjeli fosilizirane mozgove, postoji samo jedan ili dva dostupna primjerka,“ rekao je Joseph Moysiuk, glavni autor studije u kojoj su predstavljeni nalazi.
Važnost otkrića
Unatoč tome što je bio malen – duljine manje od 20 centimetara – S. hirpex je vjerojatno bio impozantan prizor svom još manjem plijenu – „Imao je stvarno divlje bodljikave kandže i okrugla usta zbog kojih je izgledao veoma opasno. Također je imao duge bodlje poput grablji za češljanje morskog dna u potrazi za zakopanim organizmima, bočne zaliske koji su mu pomogli da klizi kroz vodu i bodlje u obliku trozuba koje strše jedna prema drugoj za koji mislimo da je koristio kao čeljust da zgnječi svoj plijen,“ pojasnio je Moysiuk.
Fosili pokazuju da je mozak S. hirpex bio podijeljen u dva segmenta: protocerebrum, koji je bio povezan s očima, i deutocerebrum, koji je bio povezan s prednjim pandžama. Ova struktura mozga razlikuje se od strukture s tri režnja modernih člankonožaca koji su daleki rođaci S. hirpexa – stoga nam je ovaj nalaz bitan jer govori i o evoluciji.
Neobično otkriće – treće oko
Još jedan zanimljiv aspekt S. hirpexa bilo je njegovo preveliko srednje treće oko, karakteristika koja je prvi put uočena kod radiodonta. Iako autori studije nisu sigurni kako je drevni člankonožac koristio ovo oko Moysiuk je sugerirao da smatraju da je pomagao grabežljivcu da bolje prati svoj plijen – „Pronalazak trećeg oka za nas je bio popriličan šok jer smo počeli misliti da prilično dobro razumijemo radiodonte i kako oni izgledaju.“ Točnije, kako su pojasnili autori, ovo je prvi put da je otkriven jedan radiodont koji ima treće oko.
Neki moderni člankonošci – poput vretenaca i osa – također imaju srednje oko, koje je obično osjetljivije od druga dva oka, ali manje dobro fokusirano. Moysiuk je zaključio kako „možemo samo nagađati, ali mislimo da je ovo treće oko pomoglo u orijentaciji životinje, a posebno je važno za predatora kao što je Stanleycaris koji se mora kretati brzo i precizno u okolišu.
Novi fosilni dokazi sugeriraju da je život na Zemlji započeo 300 milijuna godina ranije?
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
