Prostrane ruševine drevnih amazonskih naselja otkrivene su u bolivijskoj džungli, skrivene ispod naizgled neprobojne vegetacije, zahvaljujući LIDAR-tehnologiji.
Otkriven niz drevnih naselja
Bolivijske džungle skrivaju mnoštvo arheološkog blaga, a nedavno snimljena nalazišta, njih 26 – od kojih je otprilike polovica arheolozima bila nepoznata – još su jedan dokaz kako je Amazonija bila dom velikih, dugotrajnih naselja i složenih drevnih društava prije nego što je španjolska invazija desetkovala Ameriku.
Rezultati istraživanja poništavaju pretpostavku da je zapadna Amazonija bila rijetko naseljena u predšpanjolsko doba te pružaju čvrste dokaze da je ondašnja kultura imala „visoko integriran, kontinuiran i gust sustav naselja“, rekao je glavni autor studije Heiko Prümers.
Snimke koje ‘probijaju’ džunglu
Tim je za istraživanje koristio daljinske laserske skenere postavljene na helikoptere (tzv. LIDAR-tehnologija) kojima su snimili ukupno šest područja u srcu drevne kulture Casarabe. Ova kultura postojala je između 500. i 1400. godine na području današnje sjeverne Bolivije.
LIDAR je metoda daljinskog senzora koja iz zraka skenira površinu Zemlje pomoću laserskih zraka , postižući „u jednom letu ono što bi prije zahtijevalo godine iscrpljujućeg rada na terenu“. LIDAR tehnologija omogućava arheolozima da ‘ogule’ biljni pokrov terena te dobiju uvid u ono što se skriva neposredno ispod površine – za takva terenska istraživanja bila bi potrebna desetljeća (a rezultat bi ujedno bila i deforestacija područja). Ova metoda ujedno omogućava arheolozima da uoče određene udubljenja i povišenja koja bi – promatrano s površine – bila teško uočljiva kao potencijalna mjesta iskopa.
Otkriće naselja
Široka mreža naselja – otkrivena pod džunglom – predstavlja vrstu urbanizma niske gustoće. Riječ je o prvoj takvoj mreži naselja u tropskim nizinama Južne Amerike, s brojnim razrađenim ceremonijalnim konstrukcijama – uključujući stepenaste platforme i humke u obliku slova U, sve orijentirane u smjeru sjever-sjeverozapad.
Desetljećima je dio arheologa smatrao da su siromašna tropska tla u ravnicama Llanos de Mojos u Boliviji bila nedovoljno bogata da bi uzdržavala veće, sofisticirane i urbanizirane civilizacije. Međutim, kao što pokazuju nove snimke (ali i prijašnji dokazi), ljudi Casarabe kulture bili su vješti poljoprivrednici koji su sezonski poplavljene amazonske savane pretvorili u produktivne krajolike.
Urbanizirano područje
Istraživanje je otkrilo dva velika naselja – Cotoca i Landívar – koja su bila središta regionalne mreže manjih mjesta – ukupno 24 – povezanih još uvijek vidljivim nasipima koji se šire u krajolik nekoliko kilometara. Na temelju snimaka procjenjuje se da je izgradnja lokaliteta Cotoca iziskivala premještanje oko 570 000 m3 zemlje – deset puta više zemlje od onoga što su ljudi iz Tiwanakua premjestili kako bi izgradili najveću do sada pronađenu građevinu u bolivijskom visoravni, piramidu Akapana.
Ondašnja populacija također je izgradila opkope i bedeme za obranu ovih središnjih naselja, te masivne sustave za kontrolu vode koji su bili presudni za razvoj poljoprivrede koja je omogućavala uzdržavanje toliko velike populacije. Raspored i razmjer međusobno povezanih naselja također sugeriraju da su ljudi Casarabe kulture iz sjeverne Bolivije stvorili društveni i javni krajolik usporediv s onima poznatijih andskih kultura.
Važnost otkrića i nastavak istraživanja
Ovo otkriće je značajno jer se hijerarhijski raspored urbaniziranih naselja često povezuje sa stupnjem društvenog i ekonomskog razvoja promatrane populacije. Nove snimke tako sugeriraju, prema riječima arheologa Christophera Fishera „razinu društvene složenosti koja do sada nije često povezana s ranom Amazonijom.“
Međutim, LIDAR snimke u konačnici su samo snimke te arheolozima tek predstoji ‘zakopati’ na nekoliko mjesta u nadi da će pronaći drevne artefakte koji će im pružiti više informacija o prehrani, načinu života i kulturnim praksama ovoga predkolonijalnog američkog društva. Pritom će im značajan problem predstavljati ekološke promjene koje utječu na eroziju ovih zemljanih ruševina zbog čega svakim danom arheolozi ‘gube’ dio obrisa i ostataka ove kulture.
Uspostavljanje suradnje s lokalnim autohtonim narodima bit će od vitalnog značaja za uspješnu realizaciju terenskih istraživanja, a svi se nadaju da će ona u konačnici ponuditi akademskoj i široj javnosti jednu potpuniju i bogatiju sliku drevnog amazonskog društva.
Nevjerojatna arheološka otkrića tijekom renovacije Notre-Dame de Paris
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
