Profesor smatra da bi električni impulsi koje šalju mikološki organizmi mogli biti slični ljudskom jeziku
Kada pomislimo na gljivu, uglavnom pomislimo na mirne, tihe, solitarne organizme koje pronalazimo u šumama i mjestima bogatih vegetacijom.
U nedavnom istraživanju, znanstvenik sa Sveučilišta zapadne Engleske ugradio je elektrode u četiri različite vrste gljivica i otkrio da se čini da međusobno komuniciraju pomoću električnih impulsa.
Matematička analiza električnih signala koje gljive naizgled šalju jedna drugoj identificirala je obrasce koji imaju zapanjujuću strukturnu sličnost s ljudskim govorom.
Prethodna istraživanja su sugerirala da gljive provode električne impulse kroz duge, podzemne filamentne strukture zvane hife – slično načinu na koji živčane stanice prenose informacije kod ljudi.
Čak je pokazalo da se brzina aktiviranja ovih impulsa povećava kada hife dođu u dodir s drvenim blokovima, povećavajući mogućnost da gljive koriste ovaj električni “jezik” za dijeljenje informacija o hrani ili ozljedama s udaljenim dijelovima sebe. , ili s partnerima povezanim s hifama kao što su drveće.
https://kozmos.hr/nova-studija-tvrdi-da-na-marsu-postoje-organizmi-slicni-gljivicama/
Ali imaju li ti nizovi električne aktivnosti išta zajedničko s ljudskim jezikom?
Kako bi istražio, profesor Andrew Adamatzky analizirao je obrasce električnih impulsa koje stvaraju četiri vrste gljiva – enoki, gljivice splitgill, gljivice ghost i kordiceps.
Učinio je to umetanjem sićušnih mikroelektroda u supstrate kolonizirane njihovim micelijama.
“Ne znamo postoji li izravna veza između šiljastih uzoraka u gljivama i ljudskog govora. Vjerojatno ne”, rekao je Adamatzky. “S druge strane, postoji mnogo sličnosti u obradi informacija u živim supstratima različitih klasa, obitelji i vrsta. Samo sam bio znatiželjan za usporedbu.”
Istraživanje, objavljeno u Royal Society Open Science, pokazalo je da su se ti šiljci često skupljali u nizove aktivnosti, nalik na rječnike od do 50 riječi, te da se distribucija ovih “duljina riječi gljivica” uvelike poklapa s onima u ljudskim jezicima.
Gljivice splitgill – koje rastu na drvetu koje se raspada i čija plodna tijela nalikuju valovima zbijenih koralja – generirale su najsloženije “rečenice” od svih.
Najvjerojatniji razlozi za ove valove električne aktivnosti su održavanje integriteta gljivica – analogno vukovima koji zavijaju kako bi održali integritet čopora – ili prijavljivanje novootkrivenih izvora atraktanata i repelenata drugim dijelovima njihove micelije, predložio je Adamtzky.
“Postoji i druga opcija – da oni ništa ne govore”, rekao je. “Vrhovi micelija koji se razmnožavaju električni su nabijeni, i stoga, kada nabijeni vrhovi prođu kroz par diferencijalnih elektroda, bilježi se skok u razlici potencijala.”
Što god ti “nagli događaji” predstavljali, čini se da nisu slučajni, dodao je.
Tračak skepticizma
Iako su nalazi intrigantni, postoji doza skepticizma u znanstvenoj zajednici.
Znanstvenici bi željeli vidjeti više dokaza prije nego što ih budu spremni prihvatiti kao oblik jezika. Druge vrste pulsirajućeg ponašanja ranije su zabilježene u gljivičnim mrežama, kao što je pulsirajući transport hranjivih tvari – vjerojatno uzrokovan ritmičkim rastom dok gljive traže hranu.
“Ovaj novi rad detektira ritmičke obrasce u električnim signalima, slične frekvencije kao i pulsevi hranjivih tvari koje smo pronašli”, rekao je Dan Bebber, izvanredni profesor bioznanosti na Sveučilištu Exeter i član odbora za istraživanje gljivične biologije Britanskog mikološkog društva. .
“Iako zanimljivo, tumačenje kao jezik djeluje pomalo pretjerano entuzijastično i zahtijevalo bi mnogo više istraživanja i testiranja kritičnih hipoteza prije nego što vidimo ‘Gljivicu’ na Google Translateu.”
Pridružite se raspravi u našoj Telgeram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr
Izvori:
