kozmos.hr
Svemir

Avi Loeb i pogledi na izvanzemaljski život

objavljeno

U današnjem svijetu astronomije, predmeti istraživanja obično su objekti koji se mogu percipirati – poput planeta, zvijezda, asteroida itd. Međutim, pitanje života izvan Zemlje obično se ne shvaća ozbiljno zbog nedostatka dokaza o njegovom postojanju. Na ovu temu, profesor Avi Loeb pruža argumente koji ukazuju na suprotno.

 

Tko je Avi Loeb?

Nekadašnji pročelnik Odjela za astronomiju na Harvardu, profesor Avi Loeb jedan je od najpoznatijih stručnjaka iz područja astronomije i kozmologije. Kritičan prema suvremenoj znanosti, Loeb podržava brojne ideje iz područja teorijske fizike. Neke od njih uključuju crne rupe i ideju da život može prelaziti s jednog planeta na drugi.

Predmet zbog kojeg je stekao reputaciju vezan je za izvanzemaljski život. Naime, Avi vjeruje da je realno očekivati da postoji život koji nije na Zemlji. Razlog je sama činjenica da postoji iznimno velik broj planeta poput Zemlje, zbog čega bi bilo nelogično razmišljati da ne postoje drugi oblici života u svemiru.

Astronomi mapirali 4,4 milijuna novih galaksija. Izvor: Depositphotos.com.
U svemiru postoji bezbroj mogućnosti, a samo neke od njih uključuju planete poput Zemlje. Izvor: Depositphotos.com.

 

Dokazi izvanzemaljskih tehnologija i projekti

Osim bavljenja znanošću, Loeb je također poznat autor. Popularna knjiga koju je objavio prošle godine naziva se Extraterrestrial: First Sign of Intelligent Life Beyond Earth. Knjiga se smatra kontroverznom zbog glavnog argumenta koji navodi da je Oumuamua primjer izvanzemaljske tehnologije. Oumuamua bila je stjenovita formacija nalik na palačinku koja se pojavila 2017. godine u blizini Zemlje na nekoliko dana.

Znanstvenici se ne mogu složiti po pitanju podrijetla Oumuamuae. Neki smatraju da se radi o kometu, dok neki misle da se sastoji od čvrstog vodika. Loeb svojevrsno opovrgava ovakva gledišta jer se formacija kretala prebrzo za komet ili asteroid. Štoviše, tvrdi da njezino gibanje koje više nalikuje kotrljanju te manjak bilo kakvih tragova pruža dokaze da se radi o nečem puno naprednijem.

Avi Loeb trenutno provodi Galileo projekt. Njegov cilj je izgraditi teleskope koji bi koristili kamere te radijske i zvučne senzore. Funkcija tih teleskopa bila bi istraživati noćno nebo u svrhu pronalaska objekata koji nisu ni prirodni ni proizvedeni od ljudi. Po pitanju privatnosti podataka, on smatra da trebaju biti javni jer se radi o cijeloj ljudskoj vrsti.

 

Zaključci za današnji svijet

Profesor Loeb smatra da negiranje bizarnih pojava u svemiru predstavlja širi problem ljudske vrste. U usporedbi s pretpovijesnim čovjekom, on uspoređuje promatranje Oumuamuae s neandertalcom koji je pronašao iPhone. Radi se o znatnim razlikama u tehnologiji i razumijevanju. Dok možda na prvu pomisao ne bi bilo moguće naučiti špiljskog čovjeka koristiti mobitel, Loeb smatra da je to ipak moguće.

Po njemu, jedino rješenje bilo bi otvoriti um i tražiti dokaze koji nam mogu indicirati postojanje nečeg što nam je potpuno nepoznato. Loeb vjeruje da je ljudski ego glavni problem današnjeg društva, koji sprečava značajan razvoj u bilo kakvom smjeru. Njegov zaključak je da – kako bi znanost i društvo napredovali – ljudska tendencija za međusobnom dominacijom najprije se treba staviti u stranu. Jedino tako bismo bili spremni za upoznavanje drugih oblika života, koji mogu biti puno napredniji od nas.

 

Izvor:

  • The Independent (22. ožujka 2022.). Aliens, UFOs and government files: Meet the Harvard astronomer who says aliens have already visited us

Ja sam Marko Matas. Diplomirao sam studij pedagogije i nastavničkog smjera anglistike u Zadru. Bez obzira, vrlo sam znatiželjan te obožavam istraživati i druge znanosti. U slobodno vrijeme najviše proučavam astronomiju, povijest i biologiju te pronalazim manje poznate činjenice o istima.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.