Znanstvenici su predložili teoriju prema kojoj su neke crne rupe nastale od urušenih svemira. Naš bi svemir također mogao “vanjskom” promatraču izgledati kao da je urušen.
Nova teorija predlaže da bi primordijalne crne rupe – crne rupe nastale na početku našeg svemira – mogle predstavljati tamnu materiju i sadržavati unutar sebe male urušene svemire. Iako je nova teorija pomalo neobična, takav je i svemir u kojem živimo.
Kako otkriva „Motherboard“, teorija rješava nekoliko najvažnijih misterija kozmosa premda na pomalo špekulativni način. Nova studija, objavljena u časopisu Physical Review Letters, razlikuje se od prethodnih jer sugerira da je cijeli naš svemir poput mjehura crne rupe iz perspektive vanjskog promatrača (iz drugog svemira).
Znanstvenici se već dugo trude razumjeti i identificirati tamnu materiju – nevidljivu materiju za koju se pretpostavlja da čini većinu mase u svemiru i pomaže držati galaksije na okupu. Tamna je materija u osnovi jedna od najmisterioznijih komponenti našeg svemira.
Nekoliko je fizičara predložilo da je ta materija sačinjena od čestica koje još nisu otkrivene te da je nastala od kipuće plazme. Međutim, prema novom istraživanju, upravo bi primordijalne crne rupe (PBH) mogle objasniti tamnu materiju.
Sve je to zanimljivo ponajviše jer kako objašnjava Alexander Kusenko, astrofizičar s UCLA-e, daleko smo od razumijevanja što je tamna tvar. Kusenko, koji je vodio novo istraživanje, otkriva:
“Još uvijek ne znamo od čega je sačinjena tamna materija, ali budući da se zna da crne rupe postoje, prirodno je postaviti pitanje može li se tamna materija sastojati od crnih rupa koje su prethodile zvijezdama i galaksijama?”
Proučavanje tamne materije jedna je od najtežih grana istraživanja u kozmologiji. Od otkrivanja početkom tridesetih godina, ulagao se velik napor u njeno rasvjetljavanje, ali usprkos tome, stvar ostaje misterijem čak i za astrofiziku 21. stoljeća.
Iako je posljednjih desetljeća postignut velik napredak, još uvijek nije poznato točno podrijetlo i sastav. Tamna materija može se pratiti po svojim gravitacijskim učincima, ali ne i po elektromagnetskim interakcijama poput onih u običnoj materiji.
Tamna tvar nema električnog naboja – ili ga ima toliko malo da ga još nismo uspjeli otkriti. Nitko je ne može promatrati, ali vjerujemo da postoji zbog svojih učinaka na gravitaciju i kretanje galaksija. Samo ju to čini jednim od najzanimljivijih predmeta proučavanja u kozmologiji.
Primordijalne crne rupe i tamna materija
Kakva je veza? Takozvane primordijalne crne rupe nastale su tijekom ranih trenutaka našeg svemira kad je bio izuzetno gust i u stanju konstantnog protoka.
U primordijalnim crnim rupama, objašnjava Kusenko, mogu postojati mali svemiri, lišeni materije, koji su započeli i nisu nastali jer se naš vlastiti svemir prebrzo širio.
To bi moglo značiti da se i mi nalazimo u jednom takvom “mjehuriću” koji vanjskom promatraču djeluje kao primordijalna crna rupa.
Kusenko smatra da uz malo dodatne fizike, dječji svemiri za koje mislimo da su lišeni materije, „unutarnjim promatračima“ djeluju kao nama naš svemir. Iako je ovo zanimljiv koncept, ostat će u području teorije sve dok znanstvenici ne dobiju činjenične podatke i promatranja.
Kusenkov tim je optimističan. Nadaju se da će njihovu hipotezu testirati Subaru Hyper Suprime-Cam (HSC) na vrhu Mauna Kea na Havajima ili Legacy Survey of Space and Time (LSST) zvjezdarnice Rubin u Čileu koji počinje s radom 2022. godine.
Nova tehnologija pomoći će čovječanstvu da zaviri dublje u svemir nego ikad prije, pomažući nam da riješimo problem tamne materije. Put do dokazivanja teorije svakako će biti dugačak. Nažalost, ne možemo otkriti male crne rupe, a ako primordijalne crne rupe tvore tamnu materiju, većina će ih proći nezapaženo.
Ako su se crne rupe različitih veličina nastale za vrijeme ranog svemira, vjerojatno ih možemo otkriti po repu njihove distribucije. Drugim riječima, traženje većih PBH-a može pomoći znanstvenicima da donesu zaključke o njihovim manjim „kolegama“.
PBH-ovi se također mogu sudariti s neutronskim zvijezdama, što znači da znanstvenici mogu otkriti primordijalne crne rupe dok uništavaju neutronske zvijezde.
Izvori, reference i dodatni materijal za čitanje: Futurizam , Vice (Motherboard ), Physical Review Letters .
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
