kozmos.hr
Jeste li znali?

15 zanimljivosti o planetu Veneri

Venera.
objavljeno

Drugi po redu planet u Sunčevom sustavu, Venera, čudesan je i zanimljiv planet. Na njemu dan traje duže nego godina, temperature su užarenije nego igdje drugdje, a da niti ne spominjemo vrtoglave vjetrove na površini planeta. 15 zanimljivosti o Veneri koje slijede samo su početak priče o tom izvanrednom planetu.

Najtopliji planet Sunčevog sustava

Iako je Merkur bliže Suncu nego Venera, i zbog toga ga udara veća količina Sunčeve energije nego Veneru, Venera je i dalje topliji planet. To je zato što Venera ima puno gušću atmosferu od Merkura, i ona je puna ugljikovog dioksida zbog kojeg dolazi do intenzivnog efekta staklenika, prema kojem toplinska energija ostaje zarobljena u atmosferi. Prosječna temperatura na površini Venere stoga iznosi 462°C stupnjeva.

Obrnut smjer rotacije

Svi planeti Sunčevog sustava okreću se oko Sunca i oko svoje osi u smjeru suprotnom od kazaljke na satu—osim Venere. Ona putuje oko Sunca zajedno s drugim planetima, no rotira se u smjeru kazaljki sata. To je zato što je njena rotacijska os zapravo nagnuta u odnosu na ekliptiku za 177,3°, znači skoro pa je naopako (za razliku od nagiba Zemljine osi od 23,5°). Razlog tomu nije nam poznat, no pretpostavljamo da je u ranim danima Sunčevog sustava došlo do sudara između Venere i nekog drugog nebeskog tijela koje je nagnulo njenu os.

Rotacijske osi planeta.
Nagibi rotacijskih osi svih planeta u Sunčevom sustavu. Izvor: Quora.

Dan duži od godine

Ne samo da je njena rotacijska os izokrenuta, nego je i Venerina rotacijska brzina vrlo mala. Zapravo, toliko je mala da Venera prije napravi krug oko Sunca (225 zemaljskih dana) nego se okrene oko vlastite osi (243 dana). Valja naglasiti da njen siderički dan (rotacija u odnosu na pozadinske zvijezde) traje toliko, no njen sinodički dan (rotacija u odnosu na Sunce) traje samo 117 zemaljskih dana. Drugim riječima, za jedan puni ciklus dana i noći na Veneri je potrebno 117 naših dana.

Nazvana po božici ljubavi

Venera je nazvana po rimskoj božici ljubavi—Veneri. Rimljani su na noćnom nebu poznavali sedam svijetlih objekata: Sunce, Mjesec i pet najsvjetlijih planeta koji su dobili imena po raznim božanstvima. Venera je bila najsvjetliji od tih planeta i zato joj je dano ime božice ljubavi i ljepote.

Drugi najsvjetliji objekt na noćnom nebu

Na našem noćnom nebu, Venera je i dalje drugi najsvjetliji objekt, odmah iza Mjeseca. Zato ju je vrlo lako vidjeti ljudskim okom ako znate gdje i kada ju tražiti: obično je vidljiva na istoku, odmah iznad obzora, pred zoru.

Venera na noćnom nebu.
Slika Venere na noćnom nebu. Izvor: Forbes.

Atmosfera

Venera je toliko svijetli objekt na nebu zbog svoje atmosfere pune sumporne kiseline od koje planet iz daljine svjetluca. Osim te sumporne kiseline, Venerina atmosfera puna je ugljikovog dioksida, što znači da je život kakvog mi poznajemo na njoj nemoguć. Uz to, Venerina atmosfera gušća je od Zemljine približno 90 puta.

Oblaci

Na Zemlji volimo misliti da smo navikli na guste oblake, no oni nisu ništa u usporedbi s onima na Veneri, koji u potpunosti pokrivaju njenu površinu. Ti oblaci lebde na visinama od 50 do 70 kilometara i sačinjeni su od spomenute sumporne kiseline, a u njima je temperatura otprilike ista kao na Zemljinoj površini.

Zemljina sestra

Bez obzira na gustu atmosferu na površini planeta, ta gustoća je na visini od 50 kilometara od površine otprilike jednaka kao na površini Zemlje. Uz to, Zemlja dijeli i mnoge druge sličnosti s Venerom, pa ju smatramo našim sestrinskim planetom. Otprilike je jednake veličine kao Zemlja (promjer 12 104 km, tj. 95% Zemljinog), njen unutarnji sastav sličan je onom na Zemlji, te ima sličnu orbitu kao i Zemlja. Niti jedan drugi planet u Sunčevom sustavu se ne može pohvaliti s takvim usporedbama.

Drevni misterij

Veneru promatramo već tisućljećima. Drevni Babilonci bili su prvi koji su zabilježili njeno kretanje po nebu već 1600 godina p.n.e., iako su mislili da se radi o zvijezdi. Tek je grčki matematičar Pitagora shvatio da se ne radi o zvijezdi već o planetu, i da je vidljiva dva puta u danu: u zoru i u sumrak.

Tranzit Venere

Sa Zemlje ponekad možemo uočiti Veneru kako prelazi točno ispred Sunca, i te instance zovemo tranzitima Venere. Tranziti Venere uvijek se događaju u paru, s međusobnim razmakom od 8 godina, a ti parovi tranzita pak dolaze svakih stotinjak godina kao rezultat orbitalne mehanike Zemlje i Venere. Točnije, javljaju se u ciklusima od 243 godine, gdje se izmjenjuju dva moguća vremenska razmaka između parova tranzita: prvo razmak od 121,5 godina, pa prvi par tranzita, onda razmak od 105,5 godina, pa drugi par tranzita, i tako u krug. Tranzite promatramo sistematično od tranzita iz 1639. g., a zadnji par tranzita dogodio se 2004./2012. godine.

Tranzit Venere.
Slika tranzita Venere 2004. Slikano kroz teleskop planetarija Urania u Hoveu u Belgiji. Izvor: Geert Vanden Wijngaert/AP.

Vulkani

Po površini Venere teče lava, što implicira da je na njoj bilo i vulkanskih erupcija bilo kada u zadnjih tri milijuna godina. To je ujedno i razlog zašto na njenoj površini vjerojatno nema puno kratera, jer kako nastaju odmah ih i popunjava lava. Iako vjerujemo da su vulkani izvor te lave, još uvijek ne znamo koliko često dolazi do erupcija.

Nema mjesece i prstene

Uz Merkur, Venera je jedini planet u Sunčevom sustavu koji nema ni mjesece ni prstene. Svaki drugi planet ima bar jedno od to dvoje, a mnogi imaju oboje. Zašto je tako znanstvenici još nisu uspjeli saznati. Planet koji ima najviše prirodnih satelita je Saturn, koji ima njih 82 (53 potvrđena i 29 nepotvrđenih).

Letjelice

Zadnjih pedeset godina šaljemo letjelice na površinu Venere i u njenu orbitu. Mariner 2 bila je letjelica koja je 14.12.1962. prva prošla ne samo pokraj Venere, nego pokraj bilo kojeg planeta u našem sustavu. Već pet godina kasnije, Sovjetska letjelica Venera 4 prva je ušla u njenu atmosferu i izmjerila njen sastav. Zbog užarene i guste Venerine atmosfere, mnoge letjelice koje smo poslali na nju su izgorjele ubrzo nakon njihovog ulaska u atmosferu, što je i bio slučaj sa Venerom 4.

Površina Venere.
Umjetno kolorizirana slika s površine Venere. Slikala sovjetska letjelica Venera-13 1984. g. Izvor: Ruska akademija znanosti.

Mikrobi na Veneri?

Razlog zašto smo prvi put shvatili koliko brzo se ona zapravo rotira su tamne ‘pruge’ na njenoj površini, tj. u njenim oblacima. Ne znamo zašto one postoje, no znamo da su one zapravo područja manjka ultraljubičaste svjetlosti. Jedna od mogućnosti koju znanstvenici razmatraju je da se radi o dokazu postojanja mikroorganizama u Venerinim oblacima, koji upijaju UV-svjetlost. To nije nimalo suluda ideja ako se sjetimo da i naši oblaci vrve mikroorganizmima.

Prve slike njene ‘površine’

Bez obzira na to što ju promatramo već desetljećima, tek sada imamo prvu sliku Venere iz blizine, a da se radi o svjetlosti na vidljivom dijelu spektra. NASA-in Parker Solar Probe u veljači 2021. uslikao je njenu ‘površinu’ (tj. oblake iznad njene površine) na putu ka Suncu.

Slika Venere
Prva blizinska slika Venere, veljača 2021. Izvor: NASA.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr


Izvori:

„The 10 weirdest facts about Venus“. Space.com, 2020.  https://www.space.com/15988-venus-planet-weird-facts.html (19.2.2022.).

Cain, Fraser. „Axis of Venus“. Universe Today, 2009. https://www.universetoday.com/36123/axis-of-venus/  (19.2.2022.).

Cooper, Keith. „Could Dark Streaks in Venus’ Clouds Be Microbial Life?“. NASA Astrobiology, 2017. https://astrobiology.nasa.gov/news/could-dark-streaks-in-venus-clouds-be-microbial-life/ (19.2.2022.).

Howell, Elizabeth. „Interesting Facts About Venus“. Universe Today, 2015. https://www.universetoday.com/14070/interesting-facts-about-venus/ (19.2.2022.).

„Interesting facts about Venus“. Royal Museums Greenwich. https://www.rmg.co.uk/stories/topics/interesting-facts-about-venus (19.2.2022.).

Zaljubljenik u astronomiju od malih nogu. Diplomirani anglist. U slobodno vrijeme vjerojatno s frendovima u obližnjem kafiću. U paralelnom svemiru sam nešto od sljedećeg: pomorac, fizičar, astronaut, pisac, željezničar.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.