Sve veći broj stručnjaka sanja o teraformiranju Crvenog planeta, ne bi li ga učinili barem malo pogodnijim za ljude nasuprot trenutnom smrznutom i negostoljubivom stijenju. Je li moguće pomoću geoinženjeringa pretvoriti Mars u nastanjiv planet kakav je možda nekoć bio?
Magnetski štit između Marsove atmosfere i Sunca
Ranije ovog tjedna, direktor NASA-inog odjela za planetarnu znanost na odlasku, Jim Green rekao je za New York Times da je možda moguće zagrijati i zgusnuti Marsovu atmosferu postavljanjem velikog magnetskog štita između nje i Sunca. Ako bi taj proces bio uspješan, ostatak teraformiranja Mars bi odradio sam.
Ideja bi bila spriječiti zračenja solarnog vjetra na Crvenom planetu jer ono omogućava česticama da pobjegnu iz njegove ionako tanke atmosfere. “To je izvedivo”, tvrdi Green. “Zaustavite bježanje čestica i pritisak u atmosferi će se povećati. Mars će započeti svoje teraformiranje.”
“Kad tlak raste, i temperatura raste”, dodaje Green. Povećanjem tlaka i temperature, život na Marsu postao bi realna mogućnost. To bi omogućilo ljudskim kolonijama sađenje biljaka i potencijalno dugoročni opstanak na planetu koji nije Zemlja.
Planetarni kišobran
Green nije jedini koji je fasciniran ovakvim neobičnim konceptom. Astrofizičar i bivši NASA-in znanstvenik Hakeem Oluseyi, ovog je tjedna u intervju za CNN pokušao pobliže objasniti Greenovu viziju.
“Postoji vrlo specifična lokacija između Marsa i Sunca na koju bismo poslali letjelicu”, tvrdi Oluseyi. “Dakle, morate napraviti izračun na temelju te lokacije kako biste odredili koliki će štit zapravo na kraju biti potreban.”
“To je poput svojevrsnog kišobrana za planet”, rekao je Oluseyi.
Znanstvena zajednica možda još nije spremna za tu ideju
Astrofizičar je također objasnio da znanstvenici biraju koje će napore istraživanja svemira financirati desetljećima unaprijed. Green se također sprema podnijeti svoju ideju u obliku rada.
No, bit će izrazito teško uvjeriti znanstvenu zajednicu u ovu ideju.
“Ideja se nigdje ne uklapa”, ustvrdio je Oluseyi. “To je stvarno nova ideja koja nikad prije nije predložena, a kamoli isprobana… a jedna od stvari temeljem kojih ocjenjujemo ideje jest upravo njihova tehnička izvedivost.”
“Čak i kad dokažete da ideja može funkcionirati, znanstvena zajednica i dalje neće htjeti priznati da ste u pravu”, dodao je Oluseyi.
https://kozmos.hr/nasa-in-rover-perseverance-pronasao-organske-molekule-na-marsu-ali-ne-i-znakove-zivota/
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
