Kakve li godine za znanost i astronomiju!
Koliko god 2020. bila grozna, sada je iza nas. Iako su se naši životi i dnevne rutine u potpunosti promijenili i nismo posve sigurni kada će se sve vratiti u normalu, znanost je neumorno radila te unatoč preprekama nova otkrića nisu izostajala. U čast tome, pripremili smo 10 najvažnijih astronomskih otkrića u 2020. godini.
Imajte na umu da je ovo naša ljestvica i da smo je morali ograničiti na samo deset primjera. Bilo je mnogih drugih važnih otkrića vrijednih spomena i ako biste radili svoju listu, ona bi zasigurno bila sasvim drugačija. S tim na umu, odakle da krenemo?
Fosfin na Veneri
Ogromno otkriće zatreslo je naslovnice prije nekoliko mjeseci u rujnu kada su znanstvenici izvijestili o prisustvu fosfina u Venerinoj atmosferi.
Ono što čini ovo otkriće jednim od najfascinantnijih u 2020., činjenica jest da izmjerenu količinu plina ne može proizvesti prirodan izvor. To upućuje na mogućnost postojanja života na Veneri.
Mekana površina kometa
2014., nakon desetljeća lova na komet u dalekom svemiru, 67P /Čurjumov-Gerasimenko, letjelica Rosetta uspješno je poslala sondu Philae na njegovu površinu pod neočekivanim okolnostima. Sonda nije sletjela na uobičajen način već je skakutala po površini više od dva kilometara.
Godinama kasnije, znanstvenici su kopajući po službenim podacima leta otkrili nešto jako intrigantno u vezi kometa. Dok se Philae kotrljala po površini, razotkrila je neočekivan sloj leda ispod površine koji nalikuje na pjenu.
Europin unutarnji ocean možda sadržava život
Tim istraživača iz NASA-inog Jet Propulsion Laboratory-a otkrio je nove podatke o Europinom oceanu koji su u kontrastu sa prethodno poznatim činjenicama.
Na temelju simulacija i ozbiljnih podataka iz Hubble teskopa, tim je našao dokaze za postojanje klorida na površini prirodnog satelita. To upućuje na mogućnost da je Europin ocean bogat kloridom kao i oceani na našem planetu što znači da ondje možda postoji život.
Bez sumnje, ovo je jedno od najvažnijih astronomskih otkrića u 2020. godini. No da bismo bili sigurni, morat ćemo poslati misiju na Europu. Zasad se radi samo o teorijama.
Voda na Mjesecu
Mjesec je postao jedna od glavnih meta za svemirsko istraživanje i posljedično, jedno od najvećih astronomskih otkrića u 2020. povezano je upravo sa našim Mjesecom.
U listopadu, NASA je otkrila kako na Mjesecu postoji mnogo više vode nego što nam je prije bilo poznato. To se odnosi na molekule vode skrivene u zrnima minerala na površini. Drugim riječima, molekule su odvojene jedne od drugih tako da nema prisutnosti tekuće vode.
Svejedno, radi se o velikom otkriću i potvrdi teorije da na sunčanoj strani Mjesec ima vode.
Neobična molekula na Titanu
Još jedno veliko astronomsko otkriće iz 2020. jest otkriće jedinstvene molekule na bazi ugljika, na Titanu.
Ime molekule je ciklopropeniliden i nema je gotovo nigdje u svemiru.
Važna stvar je to što ova molekula može vršiti interakciju s drugima i evolvirati u puno kompleksnije spojeve što možda može dovesti do formiranja života na Titanu.
Gradivne jedinice života u svemiru
Nevjerojatno otkriće iz 2020. bila je činjenica da gradivni blokovi života ne trebaju svemirsko tijelo da bi se razvili na njemu.
Istraživanje se usredotočilo na najjednostavniju aminokiselinu poznatu znanosti – glicin, pod utjecajem Stardust svemirske misije na komet 67P/Čurjumov-Gerasimenko.
Istraživači su otkrili prisustvo ove aminokiseline na kometu što znači da se gradivne jedinice života mogu formirati pojedinačno. Kako smo spomenuli, vjerovalo se da je to moguće samo na ili blizu planeta.
Mega poplave na Marsu
Svi znamo da je Mars većinom pustinjski planet. No u ne tako daleko povijesti, prije više milijuna i milijarda godina, na Marsu je bilo vode.
Jedno od najnovijih astronomski otkrića pokazalo je da je u prošlosti došlo do velikih poplava na Marsu, u području Gale kratera.
Kao što pogađate, stručnjaci vjeruju da je uzrok tomu udar meteorita. Morat ćemo pričekati da neke buduće misije na Mars provedu konkretnija istraživanja kako bi znali više o prošlosti Crvenog planeta.
Velika zvijezda naprasno nestala
Prije pola godina, astronomi iz European Southern Observatory-a primijetili su da više nema jedne daleke, ali poprilično velike zvijezde.
Ova zvijezda bila je milijun puta svjetlija od Sunca. Njezin nestanak pružio nam je nove uvide u teoriju o stelarnoj smrti.
Najvjerojatnija teorija kaže da je zvijezda počela isijavati manje svjetlosti i da ju je nemoguće vidjeti bez VLT-a – Very Large Telscope (hrv. Prilično velikog telskopa). Alternativno objašnjenje je da se radi o nečem dosad neviđenom.
Alternativna teorija smatra da se zvijezda raspala u stanje crne rupe bez klasične supernove. Ako se teorija dokaže, to će nam biti prvi put da smo svjedočili takvoj kozmičkoj pojavi.
Nestala crna super-rupa
Još jedno astronomsko otkriće u posljednjim tjednima 2020. Znanstvenici vjeruju da jedna od najvećih crnih rupa poznata čovječanstvu više ne postoji. Više je nema u središtu klastera galaksija gdje se inače nalazila.
Jedna od teorija sugerira kako je možda izbačena iz centra galaksije spajanjem s drugom crnom rupom. Problem s ovom hipotezom jest da znanost nema odgovor na pitanje je li to uopće moguće.
Misteriozan signal iz Proksima Centaure
Prije mjesec dana tim istraživača sa Sveučilišta u Kaliforniji, Berkley, uočili su čudan radio signal iz obližnjeg zvjezdanog sustava – Proksima Centaure.
Kao i sa svim drugim radio signalima iz svemira, odmah su se pojavile teorije u izvanzemaljcima. Zanimljivo je da se frekvencija signala može postići samo sa tehnologijom što diže još više prašine.
Naravno, to ne znači da je signal poslala izvanzemaljska civilizacija jer smo mi sami već poslali mnogo tehnologije u svemir. Možda signal i nije došao iz Proksima Centaure nego s udaljenije lokacije, a zvjezdani sustav mu se samo našao na putu.
Sve u svemu, prerano je za špekulacije. Čut ćemo još o ovom u 2021.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-
Izvori:
Allan, A. P., Groh, J. H., Mehner, A., Smith, N., Boian, I., Farrell, E. J., & Andrews, J. E. (n.d.). The possible disappearance of a massive star in the low-metallicity galaxy PHL 293B.
Distinct Terrains on Rosetta’s Comet. (n.d.).
Heydari, E., Schroeder, J., Calef, F., Beek, J., Rowland, S., Parker, T., & Fairén, A. (2020, November 05). Deposits from giant floods in Gale crater and their implications for the climate of early Mars.
Ioppolo, S., Fedoseev, G., Chuang, K., Cuppen, H., Clements, A., Jin, M., . . . Linnartz, H. (2020, November 16). A non-energetic mechanism for glycine formation in the interstellar medium.
Mohon, L. (2020, December 17). On the Hunt for a Missing Giant Black Hole.
More evidence that Europa’s ocean is habitable. (n.d.).
NASA, P. (2020, December 19). Alien hunters detect mysterious radio signal from nearby star.
Shekhtman, S. (2020, October 20). ‘Weird’ Molecule Discovered in Titan’s Atmosphere. olecule-in-titan-s-atmosphere/
Water Molecules Found on the Moon. (n.d.).
Witze, A. (2020, November 17). Prospects for life on Venus fade – but aren’t dead yet.
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
