kozmos.hr
Svemir

Evolucija vrućih atmosfera Super-Zemalja

objavljeno

Astronomi vjeruju da će im to pomoći u praćenju evolucije samih atmosfera, kao i razumjeti pod kojim uvjetima nastaju takvi neobični egzoplaneti.

Astronomi su potvrdili otkriće dva nova egzoplaneta s ultrakratkim orbitalnim razdobljima. Oba egzoplaneta pripadaju klasisuper-zemlje, a jedan od njih postao je jedan od najvećih i najmasivnijih tijela među egzoplanetima, na kojemu godina traje manje od jednog zemaljskog dana.

Super-Zemlje mogu pomoći u rješavanju misterija evolucije vrućih atmosfera

Ultrakratka orbitalna razdoblja

Egzoplaneti s ultrakratkim razdobljem uključuju planete čije je orbitalno razdoblje manje od jednog zemaljskog dana. Obično se radi o objektima s radijusom manjim od dva radijusa Zemlje. Danas je poznato više od stotinu takvih planeta, često se nalaze u višeplanetarnim sustavima.

Zvijezde domaćini

Vjeruje se da učestalost njihovog pojavljivanja može biti povezana sa spektralnim tipom zvijezde domaćina, osobito se nalaze u crvenim patuljcima tipa M puno češće nego u žuto-bijelim patuljcima tipa F. Podrijetlo takvih tijela ostaje predmet rasprave, najčešće se predlažu scenariji migracije planeta kroz sustav, a ne njihova početna formacija u blizini zvijezde.


https://kozmos.hr/istrazivaci-otkrili-super-zemlju-koja-kruzi-oko-jedne-od-najstarijih-zvijezda-u-nasoj-galaksiji/

Potrebna su dodatna opažanja

Kako bi potvrdili, pobili ili poboljšali postojeće modele, znanstvenicima su potrebni novi slučajevi promatranja egzoplaneta s ultrakratkim razdobljima, gdje se mase i radijusi objekata određuju s velikom točnošću.

Dvije nove super-zemlje

Grupa astronoma pod vodstvom Teruyukija Hirana iz Nacionalnog astronomskog opservatorija u Japanu objavila je potvrdu otkrića dva nova egzoplaneta s ultrakratkim razdobljima. U početku su pronađeni tranzitnom metodom pomoću svemirskog teleskopa TESS 2019. godine, kasnije je nekoliko zemaljskih teleskopa, uključujući teleskope Keck, Subaru i Gemini North, promatralo egzoplanete.

Lokacije

Oba egzoplaneta nalaze se u zvjezdanim sustavima u zviježđu Perzej na udaljenosti 114 i 122 svjetlosne godine od Sunca, okreću se oko crvenih patuljaka mase 0,45-0,46 mase Sunca i radijusa od 0,45-0,46 solarnog polumjera.

Masa i polumjer

Masa TOI-1634b iznosila je 10,14 mase Zemlje, a radijus joj je bio 1,749 u usporedbi sa Zemljom. TOI-1685b ima 3,43 mase Zemlje i 1,495 Zemljinog radijusa. Obje egzoplanete klasificirane su kao superzemlje i imaju prosječnu gustoću koja odgovara unutarnjem sastavu Zemlje, što je tipično za male planete s ultrakratkim razdobljem. Godina na TOI-1634b iznosi 0,98 zemaljskih dana, a na TOI-1685b 0,669 dana.

TOI-1634b

Svojstva TOI-1634b čine ga jednim od najvećih i najmasivnijih egzoplaneta s ultrakratkim razdobljem, što može pomoći u određivanju granice veličine jezgri stjenovitih egzoplaneta, kao i testnim modelima za formiranje planeta s kratkim razdobljem.


Pogodni ciljevi za buduća istraživanja

Oba planeta uključena su u popis najprikladnijih ciljnih mjesta za buduća spektroskopska proučavanja njihovih mogućih atmosfera, uključujući i pomoć teleskopa James Webb.

Evolucija vrućih atmosfera

Astronomi vjeruju da će im to pomoći u praćenju evolucije samih atmosfera, kao i razumjeti pod kojim uvjetima nastaju takvi neobični egzoplaneti.

Nagađanja

Astronomi nagađaju da se atmosfera na takvim planetima može stvoriti od plinova stvorenih u njihovim središtima koji se potom ispuhuju van. Međutim, utjecaj sila plime i oseke blisko raspoređenih zvijezda toliko je velik da tanka plinovita ovojnica nema vremena za dobivanje gustoće i volumena, već se raspada i u komadima odlazi u otvoreni međuzvjezdani prostor.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr

Pratite Kozmos na Google Vijestima.