NASA je 9. rujna 1975. lansirala na Mars raketu Titan 3E koja je sa sobom nosila lander Viking 2. U to vrijeme svjetske svemirske agencije ulagale su velike zajedničke napore kako bi se istražio Mars.
NASA je 9. rujna 1975. lansirala na Mars raketu Titan 3E koja je sa sobom nosila lander Viking 2. U to vrijeme svjetske svemirske agencije ulagale su velike zajedničke napore kako bi se istražio Mars.
Program Viking smatra se prvim uistinu efektivnim svjetskim pokušajem istraživanja Marsa. Letjelice Viking 1 i Viking 2 sadržavale su orbitalne stanice za proučavanje Marsove atmosfere i lander modul. Pomoću njih smo 1976. dobili prve visoko-kvalitetne fotografije u boji s površine Marsa te proveli ondje prve biološke eksperimente.
Kako bi obilježili uspjeh Viking programa, prikazat ćemo nekoliko starih, ali uzbudljivih slika površine Marsa koje je snimio Viking Lander 2. U tekstu između slika, pričat ćemo o zanimljivim detaljima misije.
Viking 2: zadaci i ciljevi
Tijekom Viking 2 svemirskog programa, lansirana su dva modula; jedan orbitalni i jedan za slijetanje na površinu. Viking 2 dosegao je orbitu 7. kolovoza 1976., a na površinu sletio 3. rujna. Ciljevi misije bili su:
- Snimanje objekta u orbiti
- Proučavanje atmosfere
- Uzimanje i analiziranje uzorka s površine
Orbiter
Svaki modul letjelice imao je različite zadatke. Orbitalni modul dizajniran je na način da osigura landeru spuštanje na Mars. Morao je analizirati topografiju planeta kako bi odredio najpovoljnije mjesto za slijetanje. Njegovi zadaci uključivali su mnogo samostalnog istraživanja poput:
- Analize planetarnog magnetskog polja
- Mjerenja atmosferskog tlaka
- Mjerenja temperature
- Fotografiranja površine
Viking 2 uspio je iz orbite snimiti Marsov sjeverni pol. Tijekom trajanja operacije, orbitalna stanica snimila je preko 16 000 fotografija. Uz to je prenijela mnogo podataka pomoću infracrvenog spektrometra i radiometra instaliranih na Viking 2 sondi.
Tijekom istraživanja Viking 2 AMS-a, potvrđeno je postojanje tri tipa geoloških struktura na Marsu:
- Veliki slojeviti nanosi prekriveni višestoljetnom akumulacijom polarnog leda
- Velike površine prekrivene pustinjskim dinama
- Ravne površine isprekidane udarnim kraterima između prva dva tipa struktura
Viking 2 lander
Za razliku od orbitalnog modula koji je koristio u to vrijeme već dokazanu Mariner tehnologiju, lander je specifično razvijen za ovu misiju. Istraživački rad modula za slijetanje Vikinga 2 dao je znanstvenicima veliku količinu informacija.
Kao rezultat meteoroloških i seizmoloških istraživanja, znanstvenici su uspjeli precizno analizirati karakteristike atmosfere i površine. Jedno od glavnih postignuća bilo je uzimanje uzorka koje je pružalo dodatnu mogućnost analize kemijskog sastava površine.
Cilj je bio provedba nekoliko važnih istraživanja dok se čeka potvrda tada raširene hipoteze o postojanju života na Marsu. To je uključivalo eksperimente koji bi identificirali mogućnost fotosinteze i metabolizma kao i plinske emisije.
Sonda je morala dosljedno fotografirati svaku fazu slijetanja. Istraživači su bili zainteresirani za fotografije Sunca, satelita, atmosfere, površine etc. Također su trebali fotografije samog Vikinga 2 kako bi potvrdili uspješno slijetanje.
Ovdje su osnovne značajke landera:
- Viking 2 lander visok je 2,1 metar, transverzale 6 metara
- Ukupna masa stanice je 1199 kilograma
- Pokreću ga tri hidrazinska motora
- Izvor energije su radio-izotopni električni termo-generatori (RTG-ovi), snage 30 Vata i jakosti 4,4 Volta.
Vikingova oprema za znanstveno istraživanje:
- Dvije visoko-rezolucijske kamere i televizijske instalcije
- Set meteorološke opreme
- Seizmograf
- Naprava za analiziranje oksidacijske aktivnosti
- Alfa protonski i x-zračni spektrometar
- Spektrometar kromatografske mase
- Oprema za uzimanje uzorka
Mjesto slijetanja
3. rujna 1976., Viking 2 lander uspješno je sletio na Utopijsku ravnicu. Pomnijom analizom terena pokazalo se da su inicijalno izabrana mjesta za slijetanje neravna i mogu izazvati nezgodu. Unutar nekoliko tjedana, odabrana je nova lokacija za slijetanje na istočnoj polovici sjeverne hemisfere. Radilo se o Utopijskoj ravnici.
Završetak misije
Iako se očekivalo da će ekspedicija Vikinga 2 trajati tri mjeseca, u praksi se radilo o nekoliko godina. Obje jedinice funkcionirale su značajno duže od prvotnih izračuna.
Orbitalni modul se konačno ugasio 25. srpnja 1978. nakon curenja spremnika za gorivo koji je regulirao orijentaciju i visinu leta u svemiru. Lander je nastavio operirati još dvije godine dok se nije ispraznila njegova baterija.
Glavni cilj ekspedicije bio je pružanje snažnih dokaza za postojanje organskog života na površini crvenog planeta. Naravno, krajnji rezultati potpuno su opovrgnuli ovu teoriju.
Zaključak je neosporiv: ne postoje tragovi života na Marsu.
Budućnost istraživanja Marsa
40 godina nakon Viking 1 i Viking 2 misija, život na Marsu nije pronađen, ali saznali smo mnogo o tom planetu zahvaljujući programima poput Vikinga.
Vjerujem da je budućnost svjetla i da ćemo saznati još više o Crvenom planetu pomoću misije odaslane prošle godine. Naravno, ne postoji garancija da će slijetanje na Mars biti uspješno, no to je tema za neki drugi put.
Nadamo se da će zanimljiva otkrića uslijediti u narednim godinama.
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
