Obližnja regija u sazviježđu Zmijonosac mogla bi pomoći astronomima da bolje razumiju kako je došlo do obogaćivanja radioaktivnim elementima u ranim danima našeg Sunčevog sustava.
Proučavajući minerale s meteorita, znanstvenici su još 1970-ih pronašli dokaze za proces radioaktivnog obogaćivanja ranog Sunčevog sustava. Identificirali su produkte raspadanja radionuklida koji su dospjeli ovdje uslijed obližnje supernove ili zvjezdanog vjetra kojeg su proizvele velike zvijezde Wolf-Rayetovog tipa.
Radionuklidi su pomogli pri formiranju Sunca i planeta
Nova studija, objavljena 16. kolovoza u časopisu Nature Astronomy, temelji se na opažanjima regije sazviježđa Zmijonosac i infracrvenim podacima koje je prikupio koautor João Alves sa Sveučilišta u Beču, pomoću VISTA-e teleskopa u Čileu u sklopu istraživanja VISION Europskog južnog opservatorija.
Znanstvenici su uspjeli otkriti interakcije plinovitih oblaka i okolnih radionuklida nastalih iz supernova.
“Sunčev sustav formirao se u divovskom molekularnom oblaku zajedno s jatom mladih zvijezda, a supernove nekih većih zvijezda iz tog jata kontaminirali su plin iz kojeg su zatim nastali Sunce i planeti”, rekao je koautor Douglas NC Lin, profesor astronomije i astrofizike na Sveučilištu Santa Cruz. “Iako smo ovaj scenarij pretpostavljali u prošlosti, značaj rada je u tome što koristi promatranja s više valnih duljina te sofisticiranu statističku analizu kako bi se izvelo kvantitativno mjerenje vjerojatnosti modela.”
Oblaci zmijonosca sadrže guste proto-zvjezdane jezgre u različitim fazama zvjezdanog formiranja iz kojih možemo vidjeti rane faze nastanka planetarnih sustava.
Supernove kao izvor aluminija-26
Kombinacijom snimaka različitih valnih duljina, istraživači su uspjeli rekonstruirati protok aluminija-26 u obližnjoj zvijezdanoj regiji. “Proces obogaćivanja koji vidimo na Zmijonoscu u skladu je s onim što se dogodilo tijekom nastanka Sunčevog sustava prije 5 milijardi godina”, rekao je Forbes.
Forbes je konstruirao model koji uključuje sve veće zvijezde iz te regije, uzevši u obzir masu, starost i vjerojatnost supernove. Pored toga model sadrži i tokove aluminija-26 iz zvjezdanih vjetrova i supernova. Forbes je pomoću tih podataka odredio vjerojatnosti različitih scenarija proizvodnje spomenutog aluminijevog izotopa.
“Imamo dovoljno informacija da zaključimo kako postoji 59% šanse da je izvor aluminija supernova te 68% da se radi o više izvora”, tvrdi Forbes.
Statistička analiza određuje vjerojatnosti scenarija o kojima astronomi raspravljaju posljednjih 50 godina, napomenuo je Lin, “Ovo je novi smjer astronomije po pitanju kvantificiranja vjerojatnosti”.
Aluminij-26 važan je izvor topline
Čini se da razina radionuklida u novim zvjezdanim sustavima može dosta varirati. “Neki novi zvjezdani sustavi rađaju se s obiljem aluminija-26, no varijacije mogu biti ogromne”, rekao je Forbes. “To je ključno za nastanak planetarnih sustava jer je aluminij-26 izvor topline. Više aluminija-26 može uzrokovati suhe planete.”
“U Zmijonoscu kao regiji u kojoj se stvaraju nove zvijezda, nema ništa posebno”, rekao je Alves. “Radi se o tipičnoj konfiguraciji plina i velikih mladih zvijezda, što znači da su naši rezultati reprezentativni kada je u pitanju obogaćivanje novih zvijezda i planeta u Mliječnoj stazi radioaktivnim elemenatima.”
https://kozmos.hr/pronadeni-dokazi-za-veliki-misteriozni-objekt-iz-ranih-dana-suncevog-sustava/
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
