kozmos.hr
Astronomija

Astronomi mapirali milijun ranije nepoznatih galaksija

objavljeno

Ovo je potpuno novi Atlas svemira. Astronomi su ga nazvali Google kartom svemira.

Astronomi su u svemiru pronašli najmanje milijun do tada nepoznatih galaksija što je rezultiralo novim, najvećim ikad Atlasom svemira.

Ne znamo koliko je točno svemir velik, ali na temelju podataka koje su prikupili teleskopi te matematičkih formula i algoritama možemo nagađati.

Planet na kojem živimo je samo trunka prašine u prostranstvima kozmosa. Naš planet, “Plavi mramor”, kako ga je pjesnički opisao Carl Sagan, kruži oko sunca u našem kozmičkom susjedstvu koje nazivamo Sunčevim sustavom. Prostor oko sunca dijeli s još sedam planeta. Ukupno ih je osam, ali postoji još bezbroj drugih kozmičkih tijela, od patuljastih planeta do kometa, asteroida i mjeseca.

Sunčev sustav je samo mali dio naše Galaksije. Pretpostavlja se da Mliječni staza ima vidljivi promjer od 1,9 milijuna svjetlosnih godina. Astronomi tvrde da se u njoj nalazi oko 400 milijardi zvijezda. Ovo se možda čini mnogo, premda Mliječna staza nije niti približno najveća galaksija u svemiru.

U usporedbi s našom susjednom galaksijom Andromedom, Mliječni Put je sićušan; Andromeda je široka oko 220 000 svjetlosnih godina. Ipak, Mliječna staza je druga po veličini galaksija u takozvanoj Lokalnoj skupini – nakon Andromede. Lokalna skupina galaksija, s druge je strane, dio je superklastera galaksija Virgo, koji je pak dio većeg kozmičkog tijela nazvanog superklaster Laniakea.

Unatoč činjenici da smo posljednjih godina prikupili mnoštvo podataka, razumijevanje našeg točnog polažaja u svemiru je i dalje nepotpuno.

Ovo novo istraživanje neba, koje je australska nacionalna znanstvena agencija (CSIRO) u izjavi opisala kao “Google Maps of the universe”, označava završetak velikog testa za australski radio teleskop Square Kilometre Array Pathfinder (ASKAP), mrežu od 36 antena koje se nalaze u zaleđu zapadne Australije.

Astronomi koriste ASKAP za skeniranje neba od 2012. u potrazi za radio signalima – uključujući brze radio-rafale (FRB). Međutim čitav niz antena teleskopa nikada nije korišten u jednom istraživanju neba, sve do sada.

Iskoristivši puni potencijal teleskopa, istraživači su mapirali približno 3 milijuna galaksija na južnom nebu, od kojih nam je milijun bilo nepoznato prije istraživanja, prema članku objavljenom u časopisu Publications of Astronomical Society of Australia.

S obzirom na uspjeh prvog istraživanja, znanstvenici CSIRO-a već planiraju nova istraživanja u narednim godinama. Buduće studije koje koriste CSIRO bi mogle pomoći stručnjacima u boljem razumijevanju još većeg broja galaksija i našeg položaja u svemiru.

Brzina kojom je nova studija rađena je impresivna.

Istraživanja neba mogu potrajati mjesecima, pa i godinama. CSIRO-ovom novom projektu, Rapid ASKAP Continuum Survey, trebalo je samo nekoliko tjedana što je više nego impresivno.

 

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.