Studija dodaje novi dio marsovskoj izvanzemaljskoj slagalici.
Da, nekada je na Marsu bilo tekuće vode, a Crveni planet nije bio tako pust i neplodan kao što ga danas vidimo. Što više istražujemo Mars našim robotskim misijama, to više razumijemo kako je Mars nekada bio vrlo sličan Zemlji, s masivnim jezerima, oceanima i rijekama koje su oslikavale njegovu površinu.
Sada smo dobili niz novih slika s Crvenog planeta, a snimka otkriva dokaze o postojanju rijeka koje su postojale 100.000 godina na površini planeta, prije oko 3,7 milijardi godina. Mars je u to doba bio puno topliji i čak je mogao imati dovoljno tekuće vode na svojoj površini da podrži život kakav poznajemo.
Iako odavno znamo za tekuću vodu na Marsu, tek smo sada otkrili dokaze o „rijekama dugotrajnog djelovanja sačuvanim na izloženim liticama“.
Međunarodni tim istraživača iz Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Nizozemske upotrijebio je slike visoke rezolucije snimljene HiRISE kamerom NASA-inog Mars Reconnaissance Orbitera (MRO) za proučavanje ruba ravnice Hellas Planitia na južnoj hemisferi Crvenog planeta .
Udarni krater Hellas dugo je bio zanimljiv istraživačima, jer je jedan od najvećih u Sunčevom sustavu, proteže se oko 9 kilometara od baze do ruba kratera. Znanstvenici su se usredotočili na stjenovitu liticu, visoku oko 200 metara, koja datira prije 3,7 milijardi godina. Sastavljene od sedimenata nakupljenih tijekom vremena, ove su stijene poput onih koje se nalaze na Zemlji i koje su formirale rijeke.
“Litice smještene na Marsu otkrivaju rijeke koje su neprestano mijenjale svoje tokove, stvarajući obale pijeska, slične rijeci Rajni ili onima pronađenim u sjevernoj Italiji”, otkrili su stručnjaci u studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications.
Analizirajući slojeve stijena na Marsu, istraživači su uspjeli utvrditi da su kanali duboki oko 3 metra. Ova analiza može dati više informacija o njihovoj evoluciji, slično onome kako su geolozi koristili slojeve sedimenta na Zemlji kako bi shvatili kako se naš planet promijenio tijekom vremena i vizualizirali kakav je bio prije milijuna i milijardi godina.
https://kozmos.hr/cudan-oblik-kopna-na-marsu-podsjeca-na-ledene-tokove-antarktike/
„Po prvi puta, podaci s orbite omogućili su nam da detaljnom arhitektonskom analizom visoke rezolucije istražimo veliki (1500 m sa 190 m) pre-kasni Noachov izdanak i izvučemo pouzdane paleoekološke interpretacije na temelju sedimentno-stratigrafskih dokaza, ”Objasnili su istraživači u studiji.
Studija pruža nove dijelove masivne planetarne slagalice, pružajući nikad viđeni uvid u količinu tekuće vode koja je prekrivala drevne krajolike na površini crvenog planeta.
„U redu, to nije poput čitanja novina, ali slike izuzetno visoke rezolucije omogućile su nam da„ čitamo “kamenje kao da stojimo vrlo blizu litice. Nažalost, nemamo mogućnost penjanja i gledanja sitnih detalja, ali jasne su nam upečatljive sličnosti sa sedimentnim stijenama na Zemlji“, objasnio je Francesco Salese – geolog sa sveučilišta Utrecht.
Studija također pruža dokaze o produljenom ispuštanju vode na Marsu koje je u skladu s oborinama, mehanizmom koji pokreće hidrološki ciklus.
“Studija pokazuje trajno taloženje rijeka na Marsu prije 3,7 milijardi godina. Takve bi višegodišnje rijeke trebale sposobno održavati velike količine vode tijekom dužih vremenskih razdoblja, a gotovo sigurno zahtijevaju hidrološki ciklus vođen oborinama. Više u skladu sa sporijim klimatskim promjenama, a manje u skladu s katastrofalnim hidrološkim događajima, ova vrsta dokaza dugovječnog vodenog krajolika presudna je u našoj potrazi za drevnim životom na planetu ”, zaključuje Salese .
Po prvi su nam put orbitalni podaci omogućili da detaljnom arhitektonskom analizom visoke rezolucije istražimo veliki (1500 m x 200 m) izdanak i izvučemo pouzdane paleoekološke interpretacije na temelju sedimentno-stratigrafskih dokaza “, dodao je.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr
