Velika piramida u Gizi zapravo ima osam strana

Velika piramida u Gizi, simbol staroegipatske moći i preciznosti, možda skriva svoju najveću tajnu pred očima svijeta. Sa zemlje izgleda savršeno četvrtasta, no pogled iz zraka otkriva nešto posve neočekivano: njezine strane nisu ravne. Već gotovo stotinu godina znanstvenici znaju da su središta svake strane blago uvučena prema unutra, čineći ovu monumentalnu građevinu ne četverostrukom, već osmerostranom piramidom.

Velika piramida u Gizi nije četverostrana nego osmerostrana

Prvi trag o stvarnoj geometriji Velike piramide u Gizi došao je 1926. godine, kada je britanski pilot P. Groves snimio fotografije iz zraka. Na snimkama je jasno vidljivo da svaka od četiri strane piramide ima blagu udubinu duž sredine, što joj daje ukupno osam površina. Ovaj suptilni oblik ne može se zamijetiti s tla, ali iz zraka postaje očit.

Fizičar i matematičar Akio Kato sa sveučilišta Kanagawa u Japanu pojasnio je tu pojavu u znanstvenom radu iz 2023. godine: “Velika piramida ima izvanrednu osobinu konkavnosti – svaka njezina strana blago je uvučena od baze do vrha. Drugim riječima, to nije pravilna četverostrana piramida, već konkavna osmerostrana piramida.”

Iako se ove udubine oku ne čine značajnima, one bi mogle biti ključan faktor u stabilnosti piramide. Po Katu, njihova uloga je u raspodjeli sila. Naginjuće slojevi građevine u kombinaciji s čvrstom bazom omogućuju piramidi da izdrži tisuće godina snažnih prirodnih utjecaja – od gravitacijskog pritiska do potresa i oluja.

Jesu li drevni Egipćani znali što rade ili su imali sreće

Kato sugerira da su ovi nagibi možda čak ojačali piramidu tijekom vremena. Naginjuće strukture imaju svojstvo da se pod pritiskom dodatno zbijaju i jačaju, dok se horizontalne s vremenom mogu raspasti. Procjenjuje se da je piramida tijekom svoje povijesti bila pogođena s više od 500 velikih kišnih oluja, što dodatno naglašava njezinu izdržljivost.

Ipak, ostaje pitanje: je li ovakav oblik bio rezultat inženjerske genijalnosti ili slučajnosti? Unutar piramide nalaze se hodnici i prostorije koji su očito napušteni tijekom gradnje – vjerojatno zbog problema sa stabilnošću. To otvara mogućnost da su neki elementi građevine bili plod pokušaja i pogrešaka, a ne nužno dio unaprijed smišljenog plana.

Bez obzira na namjeru, rezultat je ostao isti: Velika piramida u Gizi stoji već 4.500 godina, a njezina prava geometrija – vidljiva samo iz zraka – i dalje nas iznenađuje.