Resursi na Marsu vjerojatno će biti presudni za dugoročni boravak ljudi na Crvenom planetu. Umjesto da se sve potrebne zalihe šalju sa Zemlje, znanstvenici žele iskoristiti ono što je već tamo. Upravo je to bila glavna tema nove međunarodne studije predstavljene na 56. Lunarnoj i planetarnoj znanstvenoj konferenciji, gdje su stručnjaci pokušali odgovoriti na pitanje: kako možemo bolje iskoristiti lokalne resurse za buduće misije s posadom?
Jedan od autora, dr. Christoph Gross sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu, objasnio je da je glavni motiv istraživanja priprema za trenutak kada ljudi konačno zakorače na Mars. “Za kratke misije možda će biti dovoljno sve donijeti sa sobom, kao u Apollo programu. No, za dugotrajnije boravke, lokalni izvori pogonskog goriva, vode i kisika postaju nužni,” rekao je za Universe Today.
❤️ Podrži nas
Znanstvenici su se već 2024. bavili i temom uzgoja hrane na Marsu. Usporedbom s projektom EDEN ISS koji je između 2018. i 2022. proveden na Antarktici pod okriljem Njemačkog svemirskog centra, procijenili su da bi za uzgoj dovoljne količine hrane po osobi godišnje trebalo između 40 i 65 kvadratnih metara površine. Osim prehrane, biljke bi mogle pomoći i u proizvodnji kisika te uklanjanju ugljikova dioksida iz atmosfere.
Resursi na Marsu: Gdje ih tražiti?
U okviru studije analizirano je nekoliko mogućih lokacija na Marsu koje nude povoljne uvjete za takozvanu in-situ resursnu eksploataciju (ISRU). Među njima su se istaknuli Juventae Chasma i Meridiani Planum. Prva lokacija, golemi kanjon veličine 250 puta 100 kilometara, smješten je blizu ekvatora i sjeverno od poznatog Valles Marinerisa, najvećeg kanjona u Sunčevom sustavu. Meridiani Planum je ravnica široka preko tisuću kilometara, također blizu ekvatora, koja sadrži naslage hidratiziranih minerala.
Dr. Gross navodi kako su uz ova dva područja razmatrali i Mawrth Vallis, dok se za Utopia Planitiju pretpostavlja da skriva podzemni led i soli. Međutim, zbog deblje atmosfere i dubine bazena, daljinska detekcija minerala ondje je otežana.
“Tražimo lokacije koje su korisne i za znanost i za resurse, ali koje su istodobno i dobre za komunikaciju sa Zemljom te imaju umjerene okolišne uvjete,” pojašnjava Gross. Dodaje i kako udarni krateri, ovisno o podlozi u koju su udarili, mogu skrivati vrijedne rude, što ih čini još jednim mogućim izvorom.
ISRU koncept predviđa korištenje lokalnih resursa za piće, higijenu, proizvodnju kisika te izgradnju zaštite od zračenja. Kako na površini Marsa ne može opstati tekuća voda, pozornost je usmjerena na podzemni led. Također, planira se pretvorba ugljikova dioksida, dominantnog plina u atmosferi Marsa, u kisik korištenjem tehnologija poput one koja je već testirana na roveru Perseverance.
Dr. Gross ističe da bi se i površinski sloj tla, tzv. regolit, mogao koristiti kao zaštita od zračenja tako što bi se nasipavao iznad staništa astronauta.
Misije izviđanja bit će ključne za budućnost
U konačnici, resursi na Marsu mogli bi omogućiti stvaranje samoodrživih naselja. “ISRU će jednog dana omogućiti samoodrživost. To je sigurno. NASA-ino testiranje proizvodnje kisika pomoću eksperimenta MOXI pokazuje kamo ide ovaj pravac istraživanja,” ističe Gross.
No, do tog cilja preostaje još mnogo rada. “Trebamo više istraživačkih misija jer je podataka s tla još uvijek premalo. Male, ciljane misije izviđanja koje traže i potvrđuju konkretne izvore resursa mogle bi biti presudan korak naprijed,” zaključuje Gross.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
