Kora Venere možda je tanja nego što smo ikad mislili

Kora Venere, planetarnog blizanca Zemlje, mogla bi skrivati neobičnu tajnu: ona je iznenađujuće tanka. Premda se dugo smatralo da će se s vremenom postupno zadebljavati, nova znanstvena analiza sugerira da se događa upravo suprotno. Iako Venera nema tektonske ploče poput Zemlje, njezina kora prolazi kroz proces metamorfoze koji bi mogao imati ključnu ulogu u unutrašnjem kruženju materijala i vulkanskoj aktivnosti.

Znanstvenici su očekivali da će kora Venere biti deblja zbog nedostatka subdukcije — procesa pri kojem se dio Zemljine kore gura natrag u plašt planeta. Na Zemlji taj proces regulira debljinu kore i pokreće vulkansku aktivnost. No kako Venera ne pokazuje dokaze o aktivnim pločama, činilo se logičnim da bi se njezina kora trebala nakupljati.

Modeli pokazuju da se kora Venere lomi ili topi

Prema rezultatima studije objavljene u časopisu Nature Communications, računalni modeli ukazuju da je prosječna debljina kore Venere oko 40 kilometara, a najviše doseže 65 kilometara. To je znatno manje nego što se očekivalo, pogotovo s obzirom na ekstremne uvjete na planetu.

“To je zapanjujuće tanko, s obzirom na to kakva je Venera,” izjavio je Justin Filiberto iz NASA-inog Odjela za istraživanje i analizu planetarnih materijala. “Naši modeli pokazuju da se, kako kora raste, donji slojevi zgušnjavaju do te mjere da se odlamaju i tonu u plašt, ili se pak zagrijavaju do točke taljenja.”

Drugim riječima, iako Venera nema klasičnu subdukciju, njezina kora svejedno prolazi kroz procese metamorfizma. Takav proces omogućuje povrat vode i elemenata u unutrašnjost planeta, čime se može potaknuti stvaranje magme i vulkanske erupcije. Znanstvenici vjeruju da taj mehanizam može objasniti vulkanske procese na planetu bez potrebe za pokretnim pločama.

Filiberto naglašava da ovaj pristup pruža “novi model za razumijevanje kruženja materijala u Venerinoj unutrašnjosti i interakcije njezine kore s atmosferom.” Sljedeći korak bit će prikupljanje stvarnih podataka s površine, kako bi se potvrdile simulacije.

U tu svrhu planirane su brojne svemirske misije. NASA-ine misije DAVINCI i VERITAS te misija EnVision Europske svemirske agencije trebale bi donijeti detaljniji uvid u sastav, reljef i atmosferu Venere.

“Zapravo ne znamo koliko je vulkanske aktivnosti prisutno na Veneri,” kaže Filiberto. “Pretpostavljamo da je ima mnogo, ali nam trebaju konkretni podaci kako bismo to mogli potvrditi.”