Atmosfera K2-18b, udaljenog egzoplaneta koji kruži oko zvijezde u zviježđu Lava, već je neko vrijeme pod povećalom znanstvene zajednice. Sve je počelo 2023. kada su objavljeni prvi podaci koji su sugerirali prisutnost potencijalnog bio-potpisa – plina dimetil sulfida (DMS), poznatog s naše Zemlje kao produkt bioloških procesa. No ono što se u početku činilo kao mogući znak života sada je ponovno otvoreno pitanje: što ti podaci zapravo znače?
Odgovor pokušava dati nova analiza znanstvenika sa Sveučilišta Arizona State i drugih američkih institucija, predvođena Luisom Welbanksom. U radu objavljenom u otvorenom serveru arXiv, autori tvrde da isti signali iz atmosfere mogu imati potpuno neživu, kemijsku prirodu. Njihova interpretacija oslanja se na detaljnu statističku analizu modela atmosfere K2-18b – i dolazi do zaključka koji ide protiv popularne priče.
❤️ Podrži nas
Kako znanstvenici interpretiraju atmosferu K2-18b
Nema sumnje da su tvrdnje o pronalasku života izvan Zemlje među najuzbudljivijima koje znanost može ponuditi. No upravo zbog toga, takve tvrdnje moraju biti izuzetno dobro potkrijepljene. Ili, kako je rekao Carl Sagan, “izvanredne tvrdnje zahtijevaju izvanredne dokaze”.
U ovom slučaju, ključna dilema nije je li u podacima nešto otkriveno – već kako se to “nešto” tumači. Podaci dolaze s najnaprednijeg teleskopa današnjice, Jamesa Webba, ali čak ni on ne može pružiti potpunu sliku. Znanstvenici zato koriste razne modele koji predviđaju kako bi atmosfera planeta trebala izgledati. Te modele zatim uspoređuju s dobivenim podacima i traže onaj koji najbolje odgovara.
No problem je u tome što nijedan model nije savršen. Ako su svi modeli loši, čak i “najbolji” među njima možda nije dobar. A ako više modela odgovara podacima, nije nužno da je samo jedan točan. Upravo je to bio pristup Welbanksova tima: ponovno su analizirali podatke, ali su uključili i modele koji su prethodno bili isključeni. Među njima je bio i onaj koji umjesto DMS-a uključuje ugljikovodik propin (C₃H₄), poznat i kao propyne. Taj se model zapravo bolje poklopio s podacima od onih koji su uključivali DMS i njegovu srodnu tvar DMDS.
Zaključak? Dimetil sulfid možda nije najbolji kandidat – ili barem nije jedini. Neki modeli koji ne uključuju biološke procese također daju vrlo dobre rezultate. To znači da bi signali koje su neki tumačili kao znak života mogli jednako lako biti rezultat neživih kemijskih reakcija.
Znanstvena metoda funkcionira upravo ovako: tvrdiš nešto, drugi to preispituju. I sve dok se ne prikupi više podataka, istina ostaje otvorena. Možda će tek buduće generacije teleskopa moći precizno izmjeriti sastav atmosfere K2-18b i riješiti ovu dilemu. No već sada je jasno da oprez i kritičko razmišljanje ostaju temelj znanstvene istine – osobito kad je u pitanju pitanje jesmo li sami u svemiru.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
