Lovci-sakupljači možda su morem stigli do Malte tisuću godina prije nego što se u Europi pojavila prva poljoprivreda. Ovo iznenađujuće otkriće moglo bi zauvijek promijeniti povijest ljudskog naseljavanja u regiji.
U sjevernom dijelu Malte, u skrovitoj pećini Latnija, znanstvenici su otkrili tragove ljudske prisutnosti stare najmanje 8.500 godina — što je otprilike tisuću godina prije nego što su prvi poljoprivrednici stigli na europski kontinent. U članku objavljenom 9. travnja u prestižnom časopisu Nature, istraživači tvrde kako bi upravo ovo otkriće moglo promijeniti način na koji razumijemo razvoj zadnjih mezolitičkih zajednica Europe.
Sve donedavno prevladavalo je mišljenje da su otoci poput Malte bili posljednji komadi netaknute prirode koje su ljudi naselili, i to tek nakon što su ovladali alatima za poljoprivredu. Tek su tada, smatralo se, razvijene vještine potrebne za izradu plovila pogodnih za prelazak otvorenog mora. No, nalazi iz pećine Latnija sada sugeriraju potpuno drukčiji slijed događaja — najprije more, pa tek onda obrađivanje zemlje.
Otkriće pećine na Malti baca novo svjetlo na najranije pomorce Europe
Tijekom istraživanja lokaliteta u regiji Mellieħa, arheolozi s Instituta Max Planck i Sveučilišta na Malti pronašli su kamene alate, ostatke ognjišta i tragove pripremljene hrane. Među njima su i kosti životinja za koje se vjerovalo da su izumrle u to vrijeme — poput crvene jelenske divljači, velikih ptica i kopnenih kornjača.
“Otkrili smo ostatke brojnih divljih životinja, uključujući i crvenog jelena, za kojeg se mislilo da je već bio nestao s otoka,” rekla je voditeljica istraživanja Eleanor Scerri. “Ti su ljudi lovili, pripremali i jeli životinje koje danas više ne postoje.”
No još su zanimljiviji nalazi iz mora — školjke, ribe, rakovi, ježinci pa čak i tuljani svjedoče da su ti rani stanovnici Malte redovito koristili morske resurse. S obzirom na to da je Malta udaljena najmanje 100 kilometara od najbližeg kopna, pretpostavlja se da su ovi rani moreplovci prelazili otvoreno more u jednostavnim drvenim kanuima, bez ikakvih jedara.
“S obzirom na tadašnje vremenske uvjete, struje i navigacijske metode poput praćenja zvijezda i orijentira, moguće je da su putovali brzinom od oko 4 km/h,” izjavio je suautor studije Nicholas Vella. “Čak i tijekom najdužeg dana u godini, značajan dio tog putovanja odvijao se u potpunom mraku.”
Prve zajednice možda su oblikovale okoliš više nego što se mislilo
Ovo otkriće pećine na Malti otvara niz novih pitanja o ljudskom utjecaju na okoliš u tom razdoblju. Neki znanstvenici sada razmatraju mogućnost da su rani ljudi sudjelovali u izumiranju određenih endemskih vrsta na otocima poput Malte. Također, otvara se prostor za novu raspravu o povezanosti različitih mezolitičkih zajednica duž mediteranske obale.
“Rezultati dodaju tisuću godina malteškoj prapovijesti i pozivaju na novu procjenu pomorskih sposobnosti zadnjih europskih lovaca-sakupljača,” istaknula je Scerri. “Također, otvaraju mogućnost da su ljudi imali daleko snažniji utjecaj na ekosustav nego što se dosad pretpostavljalo.” Otkriće bi moglo pokrenuti potpuno novu fazu u istraživanju najranijih ljudskih migracija, pomorskih vještina i odnosa čovjeka i prirode u prapovijesnom Mediteranu.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
