Nedavno arheološko otkriće izazvalo je znatiželju među povjesničarima i istraživačima. Misteriozni pirofilitni diskovi pronađeni na jugu Ukrajine mogli bi skrivati tragove o malo poznatoj metodi navigacije Vikinga koja je prethodila izumu magnetskog kompasa. Iako su ovi srednjovjekovni artefakti isprva smatrani običnim alatima ili obrednim predmetima, nova intrigantna hipoteza sugerira da su možda služili kao solarni kompasi, što bi moglo promijeniti naše razumijevanje pomorskih tehnologija tog doba.
Ovi neobični diskovi, koji datiraju iz 12. i 13. stoljeća, izrađeni su od pirofilita, mekog kamena pronađenog u ukrajinskoj regiji Ovruch. Zbog svoje lakoće obrade, pirofilit je bio popularan u srednjovjekovnom obrtu za izradu predmeta poput brusnih kamena i religijskih ikona. Ono što ove artefakte čini posebnima su jedinstveni uzorci—koncentrični krugovi i radijalne linije—koji upućuju na složeniju namjenu.
Diskovi su pronađeni u važnim srednjovjekovnim naseljima poput Kijeva, Listvena i Ljubeča te se vjeruje da su izrađeni tijekom razdoblja intenzivne kulturne razmjene između naroda Rusa i skandinavskih trgovaca.
Ova intenzivna razmjena odvijala se duž poznate trgovačke rute koja je povezivala sjevernu Europu s Bizantskim Carstvom, poznate pod nazivom “od Varjaga do Grka”.
Mogu li ovi diskovi biti drevni navigacijski alati?
Iako su početne teorije diskove smatrale jednostavnim alatima ili obrednim predmetima, istraživači sada iznose hipotezu da su možda služili kao solarni kompasi. Ova teorija temelji se na sličnosti između pirofilitnih diskova i poznatih vikinških navigacijskih alata pronađenih na Grenlandu i u baltičkoj regiji.
Solarni kompasi bili su ključni za vikinške istraživače jer su im omogućavali određivanje smjera promatranjem položaja Sunca. Tipično su se sastojali od diska s oznakama i središnjeg štapa, ili gnomona, koji je bacao sjene kako bi pokazao pravac. Iako uz ukrajinske diskove nisu pronađeni gnomoni, detaljni urezi sugeriraju da su možda korišteni na sličan način, uz privremene oznake izrađene od ugljena ili krede.
Širi povijesni kontekst
Slični artefakti otkriveni su u vikinškim naseljima diljem Europe. Drveni solarni kompasi pronađeni na Grenlandu i koštani alati otkriveni u Skandinaviji pokazuju zapanjujuće sličnosti u dizajnu i veličini s pirofilitnim diskovima. Međutim, značajne razlike, poput veličine središnjih rupa, ukazuju na regionalne varijacije ili prilagodbe u njihovoj uporabi.
Zanimljivo je da prisutnost ovih diskova u ključnim trgovačkim središtima sugerira mogućnost da su lokalne zajednice usvojile i prilagodile skandinavske tehnologije. Ta razmjena znanja mogla je odigrati ključnu ulogu u razvoju navigacije i obrtništva tijekom srednjeg vijeka.
Iako je teorija o solarnim kompasima intrigantna, mnogo toga još uvijek ostaje nepoznato. Potrebna su daljnja istraživanja i eksperimentalna arheologija kako bi se testirala njihova moguća funkcija. Istraživači koji su proveli ovo istraživanje pozivaju na naprednu analizu kako bi se bolje razumjela svrha ovih artefakata. Ako se hipoteza potvrdi, mogla bi ponuditi jedinstven uvid u srednjovjekovnu navigaciju i istaknuti manje poznati aspekt vikinških inovacija.
