Ljudska civilizacija nalazi se u povijesnom trenutku koji bi mogao donijeti revolucionarni skok prema održivoj budućnosti ili katastrofalni pad u autoritarizam. Istraživački novinar i akademik Nafeez Ahmed upozorava da je industrijska civilizacija u fazi propadanja, ali istovremeno pred transformativnim pomakom potaknutim obnovljivim izvorima energije i decentraliziranim tehnologijama. Ishod ovog prijelaza ovisit će o sposobnosti čovječanstva da odgovorno upravlja procesom i izbjegne politički i kulturni otpor.
Ahmed tvrdi da civilizacije prolaze kroz predvidljiv životni ciklus koji uključuje rast, stabilnost, pad i transformaciju. Prema njegovim istraživanjima, industrijska civilizacija sada se nalazi u fazi pada, što potvrđuju neodrživa potrošnja resursa, degradacija okoliša i sistemska nejednakost. Međutim, ova faza pruža priliku za transformaciju kroz inovativne tehnologije u energetici, poljoprivredi i umjetnoj inteligenciji.
Obnovljivi izvori energije, poput solarnih panela, vjetroturbina i baterijskih sustava, postaju sve pristupačniji i dostupniji, ubrzavajući prijelaz s fosilnih goriva na održivije opcije. Solarni paneli sada nude energiju po nižim troškovima nego ikad prije, dok napredni baterijski sustavi omogućuju pouzdanu pohranu energije. Istodobno, stanična poljoprivreda smanjuje potrebu za tradicionalnim uzgojem stoke, a električna vozila s povećanim dometom i boljom infrastrukturom dodatno potiču održivi transport. Ahmed vidi ove inovacije kao temelj “mrežne superobilnosti,” održivog i decentraliziranog sustava koji zadovoljava ljudske potrebe uz očuvanje planetarnih resursa.
Na primjer, “stanična poljoprivreda” odnosi se na inovativnu metodu proizvodnje hrane laboratorijskim uzgojem životinjskih ili biljnih stanica, bez potrebe za tradicionalnim uzgojem stoke ili biljnim usjevima na poljima. Primjeri uključuju laboratorijski uzgojeno meso, mlijeko proizvedeno bez krava ili alternativne bjelančevine dobivene iz kultura stanica. Ova tehnologija smanjuje potrebu za velikim količinama zemlje, vode i resursa, a istovremeno značajno smanjuje emisije stakleničkih plinova i negativan utjecaj na okoliš.
Prijetnja otporom autoritarizma
Unatoč optimističnim mogućnostima, Ahmed upozorava da je tranzicija prema održivijem društvu ispunjena brojnim izazovima. Pad tradicionalnih energetskih sustava i širenje decentraliziranih tehnologija uzrokuju destabilizaciju postojećih političkih i ekonomskih struktura. Kako objašnjava Ahmed , ova disrupcija potiče političke reakcije, uključujući porast autoritarnih režima i nacionalističkog populizma, što prijeti usporavanju ili čak zaustavljanju napretka.
Prema Ahmedu, ovi politički pokreti često nastoje očuvati zastarjele industrijske sustave odbijanjem obnovljivih izvora energije i konsolidacijom moći na temelju etnonacionalističkih principa. Takav otpor može dodatno produbiti društvene nejednakosti, pogoršati ekološku krizu i onemogućiti čovječanstvu da prijeđe u sljedeću fazu razvoja.
“Izbori koje danas donosimo ključni su za budućnost – hoće li čovječanstvo napraviti veliki evolucijski iskorak ili se urušiti pod težinom vlastitih izazova,” ističe Ahmed. Poziva na hitno, globalno koordinirano djelovanje kako bi se novim tehnologijama odgovorno upravljalo u korist cijelog društva. U protivnom, inovacije koje bi mogle unaprijediti čovječanstvo mogle bi pogoršati postojeće probleme i dodatno ugroziti okoliš.
Unatoč ozbiljnim izazovima, Ahmed vjeruje da postoji razlog za umjereni optimizam. On zamislja budućnost u kojoj će decentralizirani sustavi omogućiti održivu proizvodnju energije, hrane i znanja, istovremeno štiteći okoliš i poboljšavajući životne uvjete za sve ljude. Međutim, ostvarenje ove vizije zahtijeva značajne promjene u načinu upravljanja, jaču globalnu suradnju i prilagodbu društvenih vrijednosti. Ključno pitanje ostaje: hoće li čovječanstvo iskoristiti ovu priliku za napredak ili će podleći podjelama i stagnaciji?
