Mars skriva jedan od najfascinantnijih fenomena Sunčevog sustava: prašnjave oluje koje se mogu pretvoriti iz lokalnih vrtloga u globalne događaje koji prekrivaju milijune četvornih kilometara. Nedavna studija planetarnih znanstvenika sa Sveučilišta Colorado Boulder otkriva povezanost između toplog, “sunčanog vremena” na Marsu i stvaranja ovih atmosferskih divova.
Nedavno sam pisao o nekim od najimpresivnijih oluja u Sunčevom sustavu za Večernji list, gdje sam spomenuo kako Mars ima neke od najzanimljivijih i najmoćnijih oluja u Sunčevom sustavu. Sada nova studija istraživača sa Sveučilišta Colorado Boulder razotkriva faktore koji pokreću ove značajne vremenske pojave—događaje koji ponekad “progutaju” cijeli planet u vrtlogu prašine.
Marsove oluje često počinju kao manji vrtlozi prašine koji se formiraju oko ledenih polova tijekom druge polovice Marsove godine, koja traje 687 zemaljskih dana. Međutim, te oluje mogu se iznimno brzo proširiti i ponekad prekriti cijeli planet na tjednima.
Iako je Marsova atmosfera znatno tanja od Zemljine, što ograničava snagu vjetra, ove oluje ipak predstavljaju ozbiljnu prijetnju. Primjerice, 2018. godine globalna prašnjava oluja prekrila je solarne ploče NASA-inog rovera Opportunity, što je dovelo do njegova trajnog kvara.
“Prašina na Marsu je izuzetno lagana i ljepljiva,” istaknula je Heshani Pieris, glavna autorica studije i studentica na Sveučilištu Colorado Boulder. “Može prekriti ključne sustave i ozbiljno narušiti njihovu funkcionalnost.”
Uloga topline na Marsu
Tim je istraživao vremenske obrasce poznate kao oluje tipa “A” i “C”, koje se redovito pojavljuju tijekom svake Marsove godine. Analizom podataka prikupljenih instrumentima NASA-inog Mars Reconnaissance Orbitera tijekom osam Marsovih godina (ekvivalentno 15 zemaljskih godina), istraživači su otkrili da približno 68% velikih prašnjavih oluja prethodi nagli porast površinskih temperatura.
Ovo zagrijavanje povezano je s razdobljima intenzivnijeg sunčevog zračenja koje prolazi kroz tanku atmosferu Marsa, zagrijavajući površinu i stvarajući uvjete za razvoj atmosferske nestabilnosti.
“Kao da Mars čeka da se atmosfera dovoljno pročisti i zagrije prije nego što pokrene prašnjavu oluju,” objasnio je Paul Hayne, suautor studije.
Ovaj mehanizam podsjeća na vremenske obrasce na Zemlji, gdje topli zrak iznad površine uzrokuje stvaranje turbulentnih sustava. Na Marsu sličan proces podiže fine čestice prašine u atmosferu, što rezultira masivnim olujama.
Iako ovo istraživanje donosi značajne uvide, znanstvenici naglašavaju kako je ovo tek početak. “Još uvijek moramo razumjeti kako manje, lokalne oluje prerastaju u globalne događaje,” dodao je Hayne. Tim trenutno analizira novije podatke kako bi unaprijedio svoje modele, nadajući se da će u budućnosti moći predviđati oluje na Marsu u stvarnom vremenu.
Predviđanje takvih oluja bit će ključno za buduće ljudske misije, gdje bi takve oluje mogle ozbiljno ugroziti opremu i sigurnost astronauta.
“Ovo istraživanje predstavlja samo prvi korak,” zaključila je Heshani Pieris. “Naš krajnji cilj je razviti precizne metode predviđanja ovih oluja kako bismo osigurali sigurnost budućih istraživača i misija na Mars.”
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
