Prije milijuna godina dramatičan i gotovo katastrofalan događaj preoblikovao je Mediteransko more. Poznat kao mesinska kriza saliniteta (MSC), ovaj se fenomen dogodio prije otprilike 5,5 milijuna godina, kada je gotovo tri četvrtine vode Mediterana isparilo u atmosferu. Novo istraživanje sada donosi ključne uvide u niz događaja koji su doveli do ovog geološkog fenomena, pružajući svježe perspektive o ovoj dugo raspravljanoj misteriji.
Dvije faze mesinske krize saliniteta
Prema novoj studiji, MSC se odvijao u dvije odvojene faze, a obje su bile potaknute ograničenim protokom vode između Atlantskog oceana i Mediterana. Znanstvenici su primijenili napredne tehnike, uključujući analizu izotopa klora u drevnoj morskoj soli i sofisticirano numeričko modeliranje, kako bi pratili vremenski slijed i mehanizme ovog masivnog događaja.
Prva faza: Tijekom 35.000 godina protok vode između Atlantika i Mediterana bio je ozbiljno ograničen kroz današnji Gibraltarski tjesnac. Bez stalnog priljeva svježe morske vode, stope isparavanja su naglo porasle, ostavljajući za sobom debele slojeve soli i dramatično smanjujući razinu mora.
Druga faza: Tijekom sljedećih 10.000 godina Mediteran je postao potpuno izoliran. Ovo je dodatno pojačalo isparavanje i dovelo do stvaranja dramatičnih geoloških obilježja. Na nekim su područjima razine mora je palo čak do 2,1 kilometar, stvarajući ogromne, puste bazene.
Kako se morska voda povukla tijekom druge faze, podvodni greben Sicilijanskog tjesnaca izronio je kao kopneni most, učinkovito dijeleći Mediteran na dva odvojena bazena. Ta je podjela ubrzala isparavanje u istočnom bazenu, gdje su otkrivene najznačajnije naslage soli.
Kompleksna debata, ujedinjen odgovor
Godinama su znanstvenici raspravljali je li MSC uzrokovan potpunom izolacijom od Atlantika ili ograničenim protokom morske vode. Ova studija povezuje te teorije, pokazujući da je kriza bila proces u dvije faze, koji je uključivao i djelomičnu i potpunu izolaciju.
Iako točni razlozi izolacije Mediterana ostaju nejasni, razdoblje kasnog miocena obilježile su opsežne tektonske promjene.
Te su promjene vjerojatno imale ključnu ulogu u izazivanju krize. Uz to, sama MSC uzrokovala je značajne geološke napetosti, mijenjajući strukturu Zemljine kore i dovodeći do isušivanja okolnih područja.
Autori studije naglašavaju da bi razmjeri gubitka morske vode iz Mediterana imali globalne posljedice. “Ogromna depresija nastala padom razine mora tijekom MSC-a – što predstavlja smanjenje volumena od 69 posto – izazvala bi klimatske promjene planetarne razmjere, uključujući značajan utjecaj na obrasce oborina,” navode istraživači.
Suvremeni utjecaji drevne krize
Danas povezanost Mediterana s Atlantikom kroz Gibraltarski tjesnac sprječava ponavljanje slične krize. Međutim, da se ova prirodna povezanost prekine, razina mora padala bi za oko pola metra godišnje.
MSC je naposljetku okončan Zanklijskom poplavom, kada su atlantske vode ponovno ispunile Mediteran. Ovaj ključni događaj ne samo da je preokrenuo posljedice krize, već je i preoblikovao geografiju i ekosustave regije.
Nova otkrića naglašavaju dalekosežne implikacije MSC-a, pružajući uvide u geološke, biološke i klimatske promjene koje su odjeknule daleko izvan Mediterana. Kako zaključuju istraživači, “Naši rezultati imaju šire implikacije za biološku, geološku i klimatsku evoluciju Mediteranskog područja i šire.”
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
