Znanstvenici tvrde da određeni fosili pronađeni u Kini prkose postojećim klasifikacijama unutar poznatih ljudskih rodova poput neandertalaca, denisovaca ili Homo erectusa. “Kolektivno, ovi fosili predstavljaju novu formu hominina s velikim mozgom…”
Nova teorija u paleoantropologiji sugerira postojanje grupe drevnih ljudi koji su živjeli uz Homo sapiens prije više od 100.000 godina u istočnoj Aziji. Ovaj revolucionarni rad, objavljen u časopisu Nature, predstavlja Juluren, ili “ljude velikih glava”, čiji iznimno veliki mozgovi razlikuju ovu skupinu od svih poznatih hominina, uključujući i suvremene ljude.
Otkriće dolazi od paleoantropologinje Xiujie Wu s Kineske akademije znanosti i antropologa Christophera Baea sa Sveučilišta Havaji. Oni tvrde da određeni fosili pronađeni u Kini prkose postojećim klasifikacijama unutar poznatih ljudskih rodova poput neandertalaca, denisovaca ili Homo erectusa. Umjesto toga, ove jedinstvene karakteristike sugeriraju zasebnu granu ljudskog evolucijskog stabla.
Kompleksan mozaik obilježja
Juluren, također poznati kao Homo juluensis, pokazuju mozaik obilježja koji ukazuju na ispreplitanje različitih skupina hominina koje su naseljavale Aziju prije 300.000 i 50.000 godina. Njihove zubne karakteristike podsjećaju na neandertalce, no neki aspekti nisu viđeni kod drugih poznatih vrsta. Prema Wu i Baeu, te razlike opravdavaju priznavanje Homo juluensis kao jedinstvene grupe u ljudskoj evoluciji.
Prijašnje analize često su pripisivale fosile Julurena denisovcima, drevnoj ljudskoj vrsti koja se križala sa suvremenim ljudima u dijelovima Azije. No, detaljna analiza Wu i Baea pokazuje da ti fosili vjerojatno predstavljaju zasebnu lozu. “Kolektivno, ovi fosili predstavljaju novu formu hominina s velikim mozgom,” zaključuju autori u časopisu PaleoAnthropology.
Kako prenosi Science Alert, njihova otkrića izazvala su interes znanstvene zajednice. Antropolog John Hawks pohvalio je istraživanje, ističući da ono oslikava složenost ljudske evolucije u Aziji. Hawks napominje da fosili hominina u Aziji često nisu bili adekvatno diferencirani, što je dovelo do pojednostavljenih klasifikacija. Naziv “Juluren” vidi kao kontekstualizaciju tih fosila u širem okviru drevnih ljudskih skupina.
Širenje obiteljskog stabla čovjeka
Posljednja dva desetljeća donijela su niz otkrića koja izazivaju tradicionalno poimanje ljudske evolucije. Ljudsko evolucijsko stablo, nekoć viđeno kao linearan proces, sada izgleda kao isprepletena mreža s granama koje predstavljaju različite vrste koje su se često vremenski i prostorno preklapale.
Godine 2003. istraživači su otkrili Homo floresiensis u Indoneziji, sićušnu ljudsku vrstu koja je živjela prije najmanje 100.000 godina. Četiri godine kasnije, u Filipinima je otkriven Homo luzonensis, nepoznata loza stara 67.000 godina. Denisovci, identificirani 2010. putem analize DNK iz sibirskog fosila, dodali su još jedan dio slagalice.
Godine 2021. znanstvenici su formalno imenovali Homo longi, izumrlu vrstu arhaičnog čovjeka čiji su fosili pronađeni na sjeveroistoku Kine. Uvođenje Homo juluensis dodatno komplicira sliku, naglašavajući dinamičnost i višeslojnost ljudske evolucije.
Ovo otkriće ne samo da mijenja naše razumijevanje ljudskog podrijetla, već postavlja i dublja pitanja o povezanosti drevnih populacija. Što sve još čeka skriveno u povijesnim slojevima, spremno za otkrivanje?
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
