Teleskop James Webb (JWST) nastavlja revolucionirati naše razumijevanje svemira, a njegov najnoviji fokus usmjeren je na jedan od najzagonetnijih zvjezdanih skupova u Mliječnom putu—Westerlund 1. Ovaj supermasivni otvoreni skup, udaljen otprilike 13.800 svjetlosnih godina od Zemlje, nosi titulu najmasivnijeg poznatog skupa u našoj galaksiji, sa zadivljujućom masom od 50.000 do 100.000 puta većom od Sunčeve.
Međunarodni tim astronoma, pod vodstvom Maria Giuseppea Guarcella iz Astronomskog opservatorija u Palermu, nedavno je objavio revolucionarna opažanja Westerlunda 1 pomoću Webbovih instrumenata MIRI (Mid-Infrared Instrument) i NIRCam (Near Infrared Camera). Ovi nalazi, detaljno opisani u preliminarnom radu 20. studenoga, pružaju novu perspektivu na formiranje i evoluciju zvjezdanih skupova te, posljedično, naše galaksije.
Prozor u evoluciju zvijezda
Zvjezdani skupovi poput Westerlunda 1 nisu samo obične nakupine zvijezda; oni su kozmički laboratoriji koji pomažu astronomima sastaviti slagalicu o životnom ciklusu zvijezda i galaksija. Otvoreni skupovi (OS), poput ovog, nastaju iz istog molekularnog oblaka i gravitacijski su slabo vezani. Njihovim proučavanjem već je otkriveno preko 1.000 takvih skupova unutar Mliječne staze, dok ih mnogi još čekaju na identifikaciju.
Westerlund 1 se ističe ne samo zbog svoje goleme veličine već i zbog svog sastava. Procjenjuje se da je star oko 5–10 milijuna godina i klasificiran je kao ‘superskup‘, kategorija rezervirana za najmlađe i najmasivnije otvorene skupove. Ovi skupovi često sadrže tisuće mladih, masivnih zvijezda, čineći ih ključnim mjestima za razumijevanje formiranja zvijezda u velikim razmjerima.
Opažanja JWST-a idu dublje nego ikad prije, s ciljem identifikacije nebeskih tijela do razine smeđih patuljaka te proučavanja protoplanetarnih diskova unutar skupa. Kako objašnjava Guarcello i njegov tim, ovi nalazi također osvjetljavaju mehanizme povratne sprege između zvijezda skupa i njihove okolne okoline.
Otkriće novih fenomena
Jedno od najupečatljivijih otkrića Webbovih podataka je ‘difuzna magličasta’ struktura koja obavija jezgru Westerlunda 1. Ova struktura uključuje oblike nalik kapljicama, koje intrigantno ukazuju na skupine masivnih zvijezda. Daljnja analiza otkrila je izduženu formaciju duljine oko 3,3 svjetlosne godine, usmjerenu prema središtu skupa, kao i fragmentirane oblake koji okružuju te zvijezde.
Osim ovih izvanrednih struktura, istraživači su uočili proširene omotače oko superdivova unutar skupa. Ti omotači pokazuju jedinstveno ponašanje: tri superdiva pokazuju izdužene formacije koje se udaljavaju od središta skupa, dok tri druga prikazuju uske, usmjerene tokove. Ove dinamične značajke nude ključne tragove o međudjelovanju masivnih zvijezda i njihove okoline.
Zašto je ovo važno?
Proučavanje Westerlunda 1 više je od istraživanja udaljenog nebeskog fenomena. Razumijevanjem dinamike ovog supermasivnog skupa, astronomi stječu ključne uvide u procese koji pokreću formiranje zvijezda i galaksija. Nalazi također otvaraju vrata za proučavanje utjecaja masivnih zvijezda na njihovu okolinu, uključujući evoluciju protoplanetarnih diskova koji bi jednog dana mogli dovesti do stvaranja planetarnih sustava.
Svemirski teleskop James Webb ponovno je demonstrirao svoju nenadmašnu sposobnost istraživanja svemira, transformirajući naš pogled na nebeska tijela i nudeći dublje razumijevanje složenih mehanika svemira.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
