Znanstvenici su prvi put otkrili jantar na Antarktici, pružajući fascinantan uvid u svijet kakav je postojao prije 90 milijuna godina. Ovi sitni fragmenti, veličine od samo 0,5 do 1 milimetra, predstavljaju fosiliziranu smolu drevnih stabala koja su rasla u močvarnoj prašumi u blizini Južnog pola tijekom razdoblja srednje krede. Otkriće, zajedno s fosilima korijenja, peludi i spora, potvrđuje da su u to vrijeme na Antarktici dominirali četinjači, slični današnjim šumama Novog Zelanda i Patagonije.
Amber, ili fosilizirana smola, otkriven je u sloju muljnog kamena dubokom tri metra, a njegove karakteristične boje od žute do narančaste te nepravilne površinske pukotine ukazuju na protok smole kroz stabla. Smola je, u to doba, služila kao prirodna zaštita stabala od ozljeda nastalih požarima ili napadima insekata. Pronalazak jantara također pruža dokaze o učestalosti šumskih požara, potkrijepljene vulkanskim ostacima otkrivenim na Antarktici i okolnim otocima.
Otkrivanje skrivene prošlosti Antarktike
Prije ovog otkrića, naslage jantara iz razdoblja krede pronađene su samo u Australiji i na Novom Zelandu. No, jantar s Antarktike dokazuje da su, u jednom trenutku povijesti, svi kontinenti imali klimu pogodnu za preživljavanje stabala koja proizvode smolu.
Znanstvenici već desetljećima istražuju fosilizirane ostatke biljnog svijeta na Antarktici. Još 2017. godine, istraživački tim predvođen Johannom Klagesom iz Alfred Wegener instituta u Njemačkoj pronašao je iznimno očuvane fosile korijenja, peludi i spora u sedimentima morskog dna zapadne Antarktike. Ovi fosili otkrili su da su u tom razdoblju postojale guste prašume koje su mogle preživjeti ekstremne uvjete, uključujući mjesece potpune zimske tame.
“Uzbudljivo je otkriti da su u nekom trenutku povijesti svi kontinenti imali klimatske uvjete koji su omogućavali opstanak stabala koja proizvode smolu. Naš cilj sada je detaljno proučiti taj drevni šumski ekosustav – utvrditi je li šuma izgorjela ili otkriti tragove života u jantaru,” izjavio je Klages.
Iako su stabla u močvarnoj prašumi Antarktike morala izdržati hladne zime i mjesece bez sunčeve svjetlosti, njihov uspjeh u takvom okruženju svjedoči o nevjerojatnoj prilagodljivosti biljaka. Jantar, zaštićen od oksidacije i ultraljubičastog zračenja zahvaljujući brzom porastu razine vode, sačuvao je ključne detalje o životu u tom drevnom svijetu.
Važnost ovog otkrića
Svaki komadić jantara, ma koliko malen, pruža važne informacije o životu na Antarktici prije 90 milijuna godina. Znanstvenici se nadaju da će daljnjim istraživanjima moći rekonstruirati ne samo izgled tih drevnih šuma, već i način na koji su funkcionirale u uvjetima koji su bitno različiti od današnjih.
Ovo otkriće, objavljeno u časopisu Antarctic Research, predstavlja značajan korak prema boljem razumijevanju klimatskih i ekoloških promjena kroz povijest Zemlje te doprinosi našem znanju o raznolikosti života u najneobičnijim okruženjima.