Zapanjujuće arheološko otkriće u Armeniji otkrilo je ostatke jedne od najstarijih crkvi na svijetu, pružajući nove uvide u ranu kršćansku povijest ovog područja. Tim istraživača s Sveučilišta Münster, u suradnji s Armenskom akademijom znanosti, otkrio je drevnu osmerokutnu crkvu u povijesnom gradu Artašat. Ovo izvanredno otkriće donosi neprocjenjive informacije o ranom kršćanskom nasljeđu Armenije, a raskošna gradnja svjedoči o kulturnom i vjerskom značaju tog vremena.
Svjedočanstvo ranog kršćanstva
Kako prenosu CBSNews, ostaci ove crkve iz 4. stoljeća, s karakterističnim produženim krakovima, predstavljaju značajan arheološki iskorak. Prema profesoru Achimu Lichtenbergeru sa Sveučilišta Münster, glavnom arheologu istraživačkog tima, ovo je najstarija arheološki dokumentirana kršćanska građevina u Armeniji. Ovo otkriće pruža izvanredan dokaz o dubokim korijenima kršćanstva u regiji, potvrđujući povijesnu ulogu Armenije kao jedne od prveih države koja je usvojila kršćanstvo kao službenu religiju.
Dr. Mkrtich H. Zardaryan iz Nacionalne akademije znanosti Armenije naglasio je arhitektonsku jedinstvenost ove građevine, ističući da osmerokutne crkve do sada nisu bile poznate u Armeniji, iako imaju povijesne presedane u istočnom Mediteranu. Ovaj novi nalaz povezuje ranokršćansku arhitekturu Armenije s širim kršćanskim trendovima, pružajući fascinantnu međukulturnu usporedbu.
Raskošna dekoracija i uvozni materijali
Crkva široka 30 metara bila je izgrađena s jednostavnim podom od maltera, ali su njezini zidovi bili ukrašeni terakotom i mramorom, što ukazuje na raskošan interijer. Arheolozi su otkrili dokaze da su neki od ovih materijala, uključujući mramor, uvezeni iz udaljenih krajeva, sugerirajući da crkva nije bila samo lokalno vjersko mjesto, već i spomenik šireg značaja u ranom kršćanskom svijetu. Upotreba terakote, materijala koji je uobičajen u mediteranskim vjerskim strukturama, dodatno naglašava ovu povezanost.
Radiougljično datiranje drvenih platformi pronađenih u križno oblikovanim ekstenzijama građevine potvrdilo je njezino podrijetlo iz sredine 4. stoljeća. Ove platforme vjerojatno su igrale ulogu u vjerskim ceremonijama, dodatno naglašavajući duhovnu važnost ovog mjesta. Otkriće ovih drvenih ostataka, uz terakotne pločice, ističe sofisticiranost ranokršćanske armenske arhitekture i njezinu integraciju stranih materijala i stilova.
Iskopavanja i potraga za daljnjim tragovima
Armensko-njemački istraživački tim od rujna provodi istraživanja u Artašatu, usmjerena na helenističke korijene ovog starog grada. Njihov kontinuirani rad financiraju Njemačka istraživačka zaklada (DFG) i Nacionalna akademija znanosti Armenije. Ovo iskopavanje dio je šireg projekta koji ima za cilj otkrivanje arheoloških ostataka drevne metropole koja je igrala ključnu ulogu u povijesti Armenije.
Jedan od najintrigantnijih aspekata ovog otkrića ostaje neodgovoreno pitanje kome je crkva bila posvećena. Dok se iskopavanja nastavljaju, istraživači se nadaju otkrivanju novih detalja o svrsi crkve, ljudima koji su ovdje prakticirali bogoslužje, kao i njenom širem značaju u ranom kršćanskom svijetu.
Bogata kršćanska povijest Armenije
Grad Artašat, nekadašnja prijestolnica Kraljevine Armenije, ima iznimnu povijesnu važnost. Pod vladavinom dinastija Artašata i Arsacida, grad je gotovo šest stoljeća bio užurbana metropola. Njegov kršćanski značaj dodatno je istaknut povezanošću s Grgurom Prosvjetiteljem, koji je 301. godine preobratio armenskog kralja Tiridata III na kršćanstvo, čime je Armenija postala prva kršćanska država. Ovaj ključni događaj obilježavaju brojni vjerski spomenici, uključujući srednjovjekovni samostan Khor Virap, koji se nalazi u blizini.
Otkriće ove drevne crkve u blizini tako značajnog povijesnog mjesta obogaćuje armensko kršćansko nasljeđe, pružajući znanstvenicima i javnosti vrijedan uvid u duhovni i arhitektonski napredak tog razdoblja.
Naslijeđe prijestolnice Artašata
Artašat je stoljećima bila kulturno i političko središte regije, a njezina transformacija tijekom kršćanizacije Armenije naglašava važnu ulogu koju je imala u oblikovanju nacionalnog identiteta. Ovo najnovije otkriće dodatno potvrđuje značaj Artašata ne samo kao političkog središta, već i kao ključne točke za širenje kršćanstva.
Arheolozi, koji s optimizmom nastavljaju svoja istraživanja, vjeruju da će daljnja iskopavanja otkriti još tajni ove drevne metropole i njezinih ranokršćanskih građevina. Njihov rad može rasvijetliti kako su se vjerske prakse, arhitektura i uvozni materijali ispreplitali u ovom fascinantnom povijesnom okruženju.
