Arheolozi su otkrili nove dokaze o asirskoj vojnoj kampanji protiv Judeje, otkrivajući uništenje ključne upravne zgrade u Jeruzalemu iz osmog stoljeća pr. Kr. Ovo otkriće pruža dublje razumijevanje događaja oko asirske opsade Jeruzalema iz 701. godine pr. Kr., događaja koji je dugo dokumentiran i u biblijskim i u drevnim povijesnim zapisima.
Asirska opsada Jeruzalema 701. pr. Kr.
Asirsko carstvo, pod vladavinom kralja Sanheriba, pokrenulo je vojnu kampanju protiv Judeje nakon što je kralj Ezekija odbio plaćati danak. Sanheribove snage osvojile su veći dio regije, ali nisu uspjele zauzeti Jeruzalem. Prema biblijskim zapisima, božanska intervencija spasila je grad, dok asirski zapisi ukazuju na to da je Ezekija platio veliki danak kako bi spriječio daljnje uništenje. Ova opsada jedno je od najpoznatijih vojnih događaja iz drevne povijesti i široko je proučavano među znanstvenicima.
Kako prenosi Haaretz, arheološko nalazište, smješteno u četvrti Mordot Arnona u Jeruzalemu, otkriva ostatke drevnog upravnog središta koje je bilo ključno za ekonomsku strukturu Judejskog kraljevstva. Pronađene posude s natpisima na mjestu otkrivaju da je zgrada korištena za prikupljanje poreza za kralja Ezekiju. Prema riječima Nerije Sapira, voditelja iskopavanja iz Izraelske uprave za starine (IAA), ovi porezi vjerojatno su se plaćali u poljoprivrednim proizvodima poput maslinovog ulja.
Uništenje zgrade tijekom asirske kampanje
Tijekom Sanheribove invazije na Judeju, asirske snage uništile su upravnu zgradu, svodeći je na ruševine. Arheolozi su pronašli velike temeljne kamene namjerno postavljene na vrh ruševina, što sugerira da je uništenje bilo namjerni čin Asirskog carstva kako bi se potvrdila dominacija. Vidljive ruševine poslužile su kao politička poruka okolnim regijama.
U sedmom stoljeću pr. Kr., zgrada je obnovljena, a posude su ponovno korištene za prikupljanje poreza. Međutim, natpisi na posudama iz tog razdoblja pokazuju da su se porezi sada prikupljali za asirskog kralja, a ne za judejskog vladara. Iako je Ezekija ostao na vlasti, ovi dokazi sugeriraju da su Asirci preuzeli kontrolu nad ekonomskim i upravnim funkcijama Jeruzalema.
Ovo otkriće je značajno jer pruža konkretne dokaze o utjecaju asirske kampanje na politički i ekonomski pejzaž drevnog Jeruzalema. Nalazi naglašavaju kako je Asirsko carstvo održavalo kontrolu nad osvojenim teritorijima ne samo vojnom silom već i reorganizacijom lokalnih upravnih struktura. Korištenje poreznog sustava kao alata kontrole ključno je za razumijevanje načina na koji su drevna carstva potvrđivala svoju vlast.
