Zamislite zvijezdu koja se previše približi crnoj rupi i završi u njezinoj smrtonosnoj gravitacijskoj zamci. Nedavno su astronomi promatrali upravo takav događaj – crna rupa je uništila zvijezdu, a sada koristi njezine ostatke kako bi napala drugi svemirski objekt u blizini. Ova kozmička drama ne samo da je fascinantna, već otvara i nova vrata u razumijevanju tajni svemira.
Kako bi bolje razumjeli ove fascinantne događaje, znanstvenici su se oslonili na napredne instrumente poput NASA-inog rendgenskog opservatorija Chandra, svemirskog teleskopa Hubble, uređaja NICER i opservatorija Swift. Zajedničkim naporima, polako su počeli sastavljati dijelove ove kompleksne kozmičke slagalice. Novo otkriće, objavljeno u časopisu Nature, predstavlja važan korak naprijed u našem razumijevanju crnih rupa i njihovih dramatičnih interakcija.
Priča o uništenju zvijezde
Godine 2019., astronomi su zabilježili izuzetno rijedak i fascinantan prizor – zvijezda koja je previše riskirala približavajući se crnoj rupi. Snažna gravitacijska sila crne rupe doslovno ju je rastrgala na komadiće, stvarajući disk ostataka koji sada kruži oko te crne rupe. Ovi ostaci, međutim, nisu ostali u mirovanju. Disk se s vremenom proširio i ušao u orbitu druge zvijezde ili manjeg objekta koji je do tada bio na sigurnoj udaljenosti. Sada, taj objekt svakih 48 sati prolazi kroz disk ostataka, uzrokujući dramatične bljeskove rendgenskih zraka koje su zabilježili astronomi.
Matt Nicholl, znanstvenik sa Sveučilišta Queen’s u Belfastu, usporedio je ovaj proces s roniocem koji stalno skače u bazen, stvarajući prskanja pri svakom uronu. “Zvijezda u ovom slučaju je ronioc, a disk je bazen,” objašnjava Nicholl. Svaki prolazak zvijezde kroz disk podiže oblake plina i rendgenskog zračenja, stvarajući energetske eksplozije koje astronomima daju jedinstveni uvid u ovaj spektakl.
Rješavanje zagonetki svemira: AT2019qiz
Ovaj neobičan događaj, poznat kao AT2019qiz, rasvjetljava dugo neobjašnjene pojave u astronomiji. Ranije su astronomi zabilježili svjetlosne bljeskove iz središta galaksija, koje su nazvali ‘kvaziperiodične erupcije’, no do sada nisu mogli shvatiti njihov pravi uzrok.
“Napokon smo povezali uništenje zvijezda s crnim rupama i kvaziperiodične erupcije”, izjavio je Dheeraj Pasham s MIT-a, suautor ove studije. “Ovo otkriće ključni je korak u razumijevanju tih misterioznih pojava.”
Prvo otkriven 2019. godine na opservatoriju Palomar, AT2019qiz ubrzo je postao predmet intenzivnih promatranja. Korištenjem Chandre i Hubblea, znanstvenici su uspjeli precizno pratiti sudare koji se događaju svakih 48 sati. Podaci s uređaja NICER i dodatna promatranja putem Swifta i AstroSata potvrdili su ove nalaze, omogućivši astronomima detaljan uvid u ritam ovih rendgenskih eksplozija.
Ova otkrića otvaraju vrata budućim istraživanjima. Prateći više ovakvih kvaziperiodičnih erupcija, astronomi će dobiti bolji uvid u dinamiku i učestalost objekata koji se nalaze u blizini supermasivnih crnih rupa. Ova saznanja također će unaprijediti buduće opservatorije gravitacijskih valova.
Otkrića koja mijenjaju naše razumijevanje svemira
NASA-ine misije, u suradnji s vodećim svjetskim opservatorijima, neprestano pomiču granice našeg znanja o svemiru. Zahvaljujući naprednim instrumentima poput rendgenskog opservatorija Chandra, svemirskog teleskopa Hubble i uređaja NICER, znanstvenici imaju priliku na potpuno novi način proučavati crne rupe i njihov utjecaj na okolne objekte.
Kako istražujemo najdublje tajne svemira, crne rupe i dalje ostaju jednim od najzagonetnijih i najfascinantnijih fenomena, ne samo otvarajući nova pitanja, već i pružajući ključne odgovore o prirodi svemira koji nas okružuje.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
