Sve nestabilniji vremenski obrasci šalju hitne signale za uzbunu, manifestirajući se u obliku ozbiljnih poplava, dugotrajnih suša i nepredvidivih oborina.
Kako klimatske promjene postaju sve intenzivnije, jedna od najalarmantnijih posljedica je ubrzano isušivanje rijeka diljem svijeta. Prošla godina zabilježila je poražavajući novi rekord, označivši najsuše uvjete ikada zabilježene globalno. Ovaj zabrinjavajući trend nije privremena anomalija – to je odraz sve nestabilnije klime koja narušava prirodne vodne sustave.
Rast i kriza vodenih resursa
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) nedavno je izvijestila o dramatičnom padu razine rijeka diljem svijeta u posljednjih pet godina. Više od polovice svjetskih riječnih slivova suočilo se s krizom u 2023. godini, s vodostajima koji su pali ispod normalnih uvjeta. Mnoge regije suočile su se sa značajnim deficitima, a ovaj alarmantni obrazac poklopio se s rekordnim toplinskim valovima i ekstremnim vremenskim prilikama poput poplava i suša, što potvrđuje izravnu povezanost između klimatskih promjena i smanjenja vodostaja rijeka.
Celeste Saulo, glavna tajnica WMO-a, istaknula je: “Voda je znak upozorenja klimatskih promjena.” U razgovoru za The Guardian, objasnila je kako sve nestabilniji vremenski obrasci šalju hitne signale za uzbunu, manifestirajući se u obliku ozbiljnih poplava, dugotrajnih suša i nepredvidivih oborina. Ovi događaji uzimaju težak danak na ekosisteme, gospodarstva i ljudske živote.
Hidrološki ciklus izvan ravnoteže
Rastuće globalne temperature pojačale su hidrološki ciklus Zemlje, ubrzavajući procese isparavanja i padalina. Nažalost, ovi su procesi postali izrazito nepredvidivi. “Suočavamo se s izazovom previše ili premalo vode,” upozorava Saulo. Ravnoteža vodenog sustava Zemlje brzo se urušava, ostavljajući mnoga područja u borbi s isušenim rijekama ili katastrofalnim poplavama.
Dodatnu složenost ovoj situaciji donosi prijelaz između dva dominantna klimatska ciklusa: La Niñe i El Niña. Ovi suprotni vremenski obrasci utječu na globalnu raspodjelu padalina i temperatura, pri čemu La Niña donosi hladnije, vlažnije uvjete, a El Niño toplije i sušnije klime. Iako su ovi ciklusi prisutni stoljećima, klimatske promjene dodatno pojačavaju njihove učinke, čineći ih ozbiljnijima i manje predvidivima.
U 2023. godini, riječni sliv Amazona – jedan od najvažnijih izvora slatke vode na planetu – zabilježio je najniže razine vode od 1902. godine. Ova rekordna suša poklopila se s prijelazom iz La Niñe u El Niño, uz široko rasprostranjeno zagrijavanje oceana. Ovakvi ekstremni vremenski obrasci nisu izolirani događaji, već dio šireg i zabrinjavajućeg trenda.
Pogled u budućnost
Iako WMO-ov izvještaj obuhvaća stanje do 2023. godine, trenutni uvjeti rijeka diljem svijeta oslikavaju još tmurniju sliku. Nedavna razorna snaga uragana Helene, koji je odnio stotine života i uništio čitave zajednice, dodatno naglašava destruktivnu snagu klimatskih katastrofa.
Kako se rijeke isušuju, a vodni sustavi urušavaju, rizici za globalnu sigurnost hrane, biološku raznolikost i ljudsko zdravlje i dalje rastu. Ako klimatske promjene ostanu neobuzdane, slivovi rijeka koji osiguravaju život mogli bi postati sve nestabilniji, što bi dovelo do češćih i težih kriza s vodom.
