Grebeni su bili toliko opsežni da su prekrivali više od 1,7 milijuna hektara, područje veće od Sjeverne Irske.
Grebeni kamenica, koji su nekoć prekrivali velika područja europskih obala, igrali su ključnu ulogu u morskim ekosustavima prije nego što su uništeni ljudskim djelovanjem tijekom posljednjih stoljeća. Novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Sustainability otkriva opseg tih ekosustava i naglašava njihov značaj u podršci morskom životu i očuvanju obalnog okoliša. Iako je veći dio izvornih staništa nestao, znanstvenici vjeruju da se ti grebeni mogu obnoviti, pod uvjetom da se odmah poduzmu potrebni koraci očuvanja.
Napori na obnovi već su u tijeku
Povijesni zapisi iz 18. i 19. stoljeća pružaju sliku golemih sustava grebena kamenica, koje je stvorila europska ravna kamenica (Ostrea edulis), protežući se od Norveške pa sve do Mediterana. Ovi složeni podvodni ekosustavi pružali su neophodna staništa za širok raspon morskih vrsta, povećavajući biološku raznolikost diljem regije. Grebeni su bili toliko opsežni da su prekrivali više od 1,7 milijuna hektara, područje veće od Sjeverne Irske.
Danas su preostale samo raspršene populacije kamenica, a prostrani, grebeni koji su nekoć postojali gotovo su potpuno nestali. Prema istraživačima sa Sveučilišta Exeter i Sveučilišta u Edinburghu, ti su grebeni bili temeljni za morsku biološku raznolikost, pružajući zaklon gotovo 200 vrsta riba i rakova. Gubitak ovog složenog ekosustava također je utjecao na stabilnost obala, jer su grebeni kamenica igrali ključnu ulogu u filtriranju vode, kruženju hranjivih tvari i zaštiti obale. Jedna kamenica može pročistiti do 200 litara vode dnevno, no bez grebena ti prirodni procesi ozbiljno su poremećeni.
Napori na obnovi grebena kamenica započeli su diljem Europe. Projekti poput The Wild Oyster Project, koji predvodi Zoološko društvo Londona (ZSL) i drugi partneri, prednjače u malim inicijativama obnove staništa. Ovi projekti imaju za cilj ponovno uvođenje autohtonih populacija kamenica u ključna područja i obnovu ekosustava koji su nekada cvjetali. Međutim, znanstvenici naglašavaju da se ovi napori moraju znatno proširiti kako bi imali trajan učinak.
Dr. Philine zu Ermgassen sa Sveučilišta u Edinburghu ističe da je potrebna podrška vlada i međunarodna suradnja za uspješnu obnovu u velikim razmjerima. “Ti grebeni nisu bili samo staništa za kamenice – bili su temelj cijelih morskih ekosustava. Potrebna nam je hrabra i koordinirana akcija kako bismo ih vratili,” rekla je.
Učenje iz prošlosti za održivu budućnost
Povijesni značaj grebena kamenica dobro je dokumentiran u različitim izvorima, od putopisa do ribarskih zapisa. Ti zapisi sada pomažu istraživačima u kartiranju izvorne veličine tih ekosustava i razumijevanju što je potrebno za njihovu obnovu. Dr. Ruth Thurstan sa Sveučilišta Exeter, koja je dio projekta Convex Seascape Survey, objašnjava da proučavanje prošlosti pruža vrijedne uvide za budućnost. “Sada imamo jasniju sliku o tome kako su ti grebeni izgledali prije njihovog uništenja, što nam daje solidnu osnovu za napore obnove,” kaže.
Iako je veći dio europskih grebena kamenica izgubljen, istraživači se nadaju da bi, uz prave strategije, ti ekosustavi mogli biti vraćeni, pomažući obnovi biološke raznolikosti i jačanju obalnih područja.
