kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Svemir
  • /
  • Novootkriveni blizusunčev komet mogao bi zasjati jače od Venere na jutarnjem nebu
Svemir

Novootkriveni blizusunčev komet mogao bi zasjati jače od Venere na jutarnjem nebu

Komet ISON snimljen širokokutnom kamerom 3 (Wide Field Camera 3) 30. travnja 2013. godine. Zasluge: Wikimedia Commons.
objavljeno

Ako uvjeti budu savršeni, čak bi mogao biti vidljiv i tijekom dana, što bi bila rijetka i zadivljujuća pojava.


Blizusunčev komet A11bP7I

Tajne svemira oduvijek su budile ljudsku znatiželju, a kod mene je ta fascinacija počela vrlo rano. Kao dijete, sjedio bih na balkonu s mamom koja bi mi pokazivala zvijezde i objašnjavala sazviježđa iznad nas. Iako se osobno ne sjećam tih trenutaka, moja majka me voli podsjećati kako su te rane lekcije zapalile moju doživotnu strast prema svemiru. Sada smo na pragu još jednog izvanrednog nebeskog događaja. Dok mnogi s nestrpljenjem iščekuju dolazak kometa C/2023 A3 (Tsuchinshan-ATLAS), astronomi su otkrili još uzbudljiviju vijest. Novo otkriveni blizusunčev komet, privremeno nazvan A11bP7I, mogao bi uskoro obasjati nebo sjajem koji bi mogao nadmašiti čak i Veneru.

Blizusunčev komet je komet koji prolazi izuzetno blizu Suncu, pri čemu se zagrijava i ispušta plinove i prašinu, što stvara sjajan rep i često ga čini iznimno sjajnim na našem nebu.

Dana 27. rujna, sustav za rano upozoravanje na udar asteroida (ATLAS), NASA-in projekt smješten na Mauna Loi na Havajima, otkrio je ovaj komet. Ovaj sustav prvenstveno je osmišljen za otkrivanje objekata bliskih Zemlji koji bi mogli predstavljati prijetnju sudara, no ovog puta ATLAS je otkrio nešto daleko vizualno atraktivnije.

Što čini blizusunčeve komete posebnima?

Kometi su sastavljeni od leda, stijena i plina, a kako se približavaju Suncu, počinju se zagrijavati i ispuštati plinove i prašinu. Ovaj proces naziva se “outgassing” ili izbacivanje plinova i upravo to stvara njihov prepoznatljiv rep, poznat kao koma. Blizusunčevi kometi, koji prolaze izuzetno blizu Suncu, često su među najsjajnijim zbog ovog intenzivnog procesa. Ako A11bP7I slijedi ovaj obrazac, možda ćemo kasnije ovog mjeseca svjedočiti spektakularnom prikazu dok se približava Suncu.

Zabilježite u kalendaru 28. listopada, datum kada će A11bP7I ostvariti svoj najbliži prilaz Suncu. Astronomi predviđaju da bi, za sve nas na sjevernoj hemisferi, komet mogao zasjati jače od Venere na jutarnjem nebu. Ako uvjeti budu savršeni, čak bi mogao biti vidljiv i tijekom dana, što bi bila rijetka i zadivljujuća pojava.

Međutim, ništa nije sigurno, kao što je često slučaj u svemiru. Komet pripada klasi poznatoj kao Kreutzovi blizusunčevi kometi, nazvanih po astronomu Heinrichu Kreutzu iz 19. stoljeća. Ovi kometi obično prolaze na udaljenosti od samo 50.000 kilometara od Sunčeve površine, prolazeći kroz donje slojeve Sunčeve atmosfere, poznate kao korona. Prema Europskoj svemirskoj agenciji (ESA), mnogi Kreutzovi kometi ne prežive ove vatrene susrete sa Suncem, isparavajući zbog ekstremne topline.

Dok nestrpljivo iščekujemo pojavu kometa, ostaje pitanje: hoće li A11bP7I preživjeti svoj bliski susret sa Suncem ili će se raspasti u užarenoj Sunčevoj atmosferi? Vrijeme će pokazati. No čak i ako ovaj blizusunčev komet ne uspije, komet C/2023 A3 (Tsuchinshan-ATLAS) već je preživio svoje putovanje blizu sunca i uskoro će prirediti svoj vlastiti spektakl nad našin nebom. Ljubitelji astronomije trebali bi držati oči uprte u nebo za ono što obećava biti uzbudljiv astronomski događaj.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.