Desetljećima su znanstvenici fascinirani idejom da je Mars nekada bio bogat vodom s prostranim oceanima, rijekama i jezerima. Tekuća voda pretpostavlja postojanje guste atmosfere koja je održavala stabilne temperature. No danas, Crveni planet izgleda potpuno drugačije—njegova suha i pusta površina otkriva tek slabašne tragove nekadašnjeg bujnog okoliša. To istraživače navodi na jedno ključno pitanje: Što se dogodilo s Marsovom atmosferom?
Znanstvenici vjeruju da bi značajan dio Marsove drevne atmosfere mogao biti zarobljen u stijenama na površini planeta. Procjenjuje se da je čak 80% ugljikovog dioksida (CO2) iz Marsove prošlosti pohranjeno u sedimentnim stijenama, posebno u organskim spojevima na bazi ugljika. Najuzbudljiviji dio ovog otkrića? Zarobljeni ugljik mogao bi se izvući i pretvoriti u raketno gorivo, što bi moglo revolucionirati buduće misije prema Marsu i natrag.
Pretvaranje Marsove atmosfere u raketno gorivo
“Na temelju naših istraživanja na Zemlji, pokazali smo da su slični procesi vjerojatno djelovali i na Marsu,” kaže Oliver Jagoutz, profesor geologije na MIT-u i vodeći autor studije. Jagoutz pojašnjava da se ugljikov dioksid tijekom vremena mogao pretvoriti u metan i pohraniti u marsovskim stijenama. “Ovaj metan bi još uvijek mogao postojati i možda se čak koristiti kao izvor energije na Marsu u budućnosti,” dodaje, ukazujući na nove mogućnosti za istraživanje Crvenog planeta.
U središtu ovog otkrića je glineni mineral smektit, koji ima nevjerojatnu sposobnost zarobljavanja velikih količina ugljika. Na Zemlji je smektit odigrao ključnu ulogu u hlađenju planeta apsorbirajući ugljikov dioksid iz atmosfere. Znanstvenici vjeruju da se sličan proces odvijao i na Marsu.
S obzirom na prisutnost smektita na Marsu, znanstvenici predlažu da je velik dio Marsove atmosfere iz prošlosti apsorbiran upravo kroz ovaj proces. “Znamo da se ovaj fenomen događa na Zemlji, a slične stijene i gline postoje i na Marsu,” objašnjava Jagoutz. “Naš cilj je bio povezati te točke i primijeniti isto znanje na Mars.”
Zagonetka stara 3,5 milijardi godina
Prije otprilike 3,5 milijardi godina, Mars je bio planet prepun vode, s rijekama koje su tekle njegovom površinom. U to vrijeme, znanstvenici vjeruju da je ugljikov dioksid bio sveprisutan, otapajući se u vodi i stijenama. Istraživači predlažu da je interakcija između vode, CO2 i smektita uzrokovala pohranjivanje ogromnih količina ugljika u površinskim slojevima planeta.
“Smektiti imaju iznimnu sposobnost pohranjivanja ugljika,” pojašnjava Joshua Murray, suautor studije i doktorand planetarnih znanosti na MIT-u. “Ako površina Marsa sadrži značajne količine ove gline, postoji veliki potencijal za zalihe metana,” ističe Murray, povezujući ove uvide s mogućim energetski bogatim resursima na Marsu.
Ovo otkriće navelo je znanstvenike da se zapitaju: Može li Marsova nestala atmosfera zapravo biti skrivena pred našim očima, pohranjena u površinskim stijenama, samo čekajući da je otkrijemo?
Mogućnost iskorištavanja ugljika s Marsove površine i njegova pretvorba u metan otvara nevjerojatne prilike za buduće svemirske misije. Ovo bi moglo osigurati ključni izvor energije za astronaute, smanjujući potrebu za transportom goriva sa Zemlje, te potencijalno omogućiti dugotrajnije istraživanje Marsa. Ovo otkriće ne otkriva samo prošlost Marsa, već oblikuje i našu budućnost u svemiru. Može li ključ za razumijevanje Marsovih misterija također skrivati tajnu koja će nas odvesti prema zvijezdama? Ovo istraživanje objavljeno u časopisu Science Advances.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
