Nova studija sugerira da primordijalne crne rupe mogu uzrokovati kolebanje Marsove orbite.
Prema novoj studiji, ako većinu tamne tvari u svemiru čine mikroskopske primordijalne crne rupe – hipoteza postavljena još 1970-ih godina – ove gravitacijske anomalije trebale bi prolaziti kroz naš Sunčev sustav barem jednom svakih deset godina. Takav prolazak mogao bi uzrokovati kolebanje u Marsovoj orbiti, što bi današnja tehnologija mogla detektirati. Ovo otkriće moglo bi podržati teoriju da su primordijalne crne rupe ključni izvor tamne tvari koja prožima svemir.
“Znanstvenici desetljećima precizno mjere udaljenost između Zemlje i Marsa, s točnošću od oko 10 centimetara,” kaže David Kaiser, profesor fizike na MIT-u. “Koristimo ovu iznimno preciznu tehnologiju kako bismo pokušali otkriti male promjene. Ako ih uočimo, to bi bio značajan korak prema potvrdi ideje da tamna tvar čini crne rupe nastale manje od sekunde nakon Velikog praska.”
Tamna tvar: Više od čestica
Manje od 20% sve materije u svemiru čine vidljivi objekti poput zvijezda i planeta. Ostatak čini tamna tvar – hipotetička forma materije nevidljiva kroz elektromagnetski spektar, ali s dovoljno jakim gravitacijskim utjecajem da oblikuje kretanje zvijezda i galaksija. Znanstvenici su postavili brojne detektore na Zemlji kako bi pokušali identificirati tamnu tvar i definirati njena svojstva. Većina ovih istraživanja pretpostavlja da tamna tvar postoji kao egzotična čestica koja bi se mogla raspršiti i postati vidljiva kroz specifične eksperimentalne uvjete. Međutim, dosadašnja istraživanja nisu dala konkretne rezultate.
Jedna starija hipoteza, koja je ponovno dobila pažnju, predlaže da tamna tvar ne mora postojati u obliku čestica, već kao mikroskopske primordijalne crne rupe nastale u ranim fazama svemira, odmah nakon Velikog praska. Primordijalne crne rupe razlikuju se od astrofizičkih crnih rupa, koje nastaju urušavanjem masivnih zvijezda. Ove crne rupe formirale su se urušavanjem gustih džepova plina u prvim trenucima svemira i od tada su se raširile po kozmičkom prostranstvu. Primordijalne crne rupe mogu biti veličine atoma, ali imati masu usporedivu s najvećim asteroidima. Ove male, ali masivne strukture mogle bi, teoretski, objasniti barem dio tamne tvari koja prožima svemir.
Mogući utjecaj na Mars
Istraživači su simulirali prolazak primordijalne crne rupe kroz Sunčev sustav kako bi vidjeli kako bi mogla utjecati na orbite planeta i satelite. Otkrili su da bi prolazak crne rupe blizu Marsa mogao uzrokovati neznatno kolebanje u Marsovoj orbiti, za oko jedan metar, što bi moglo biti otkriveno s obzirom na postojeće instrumente visoke preciznosti koji prate Mars. Ako bi se takvo kolebanje otkrilo u sljedećim desetljećima, bilo bi potrebno provesti dodatna istraživanja kako bi se potvrdilo da uzrok nije običan asteroid, već prolazak primordijalne crne rupe.
“Moramo jasno razlikovati uobičajene objekte poput asteroida od primordijalnih crnih rupa,” ističe Kaiser. “Srećom, astronomi već desetljećima prate putanje asteroida i drugih nebeskih tijela, pa možemo usporediti njihove karakteristike s mogućim putanjama crnih rupa. “Ovo je elegantan test koji bi nam mogao reći nalazi li se najbliža crna rupa bliže nego što smo mislili,” dodaje Matt Caplan, profesor fizike na Sveučilištu Illinois. Tim planira dodatno istražiti ove prolaze simulacijama koje uključuju veći broj objekata, kako bi preciznije procijenili moguće učinke.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
