Znanstvena fantastika često nosi epitet “znanost budućnosti”, ali njena veza sa stvarnom znanošću nije jednostrana.
Dok se znanstvena fantastika neprestano prilagođava novim otkrićima i teorijama, znanost također crpi inspiraciju iz djela vizionarskih autora, filmske umjetnosti i popularne kulture. Ova simbiotska veza istražena je u nedavnoj studiji koju je proveo Samuel Boissier, istraživač iz Center National de la Recherche Scientifique (CNRS) i direktor istraživanja u Laboratoire d’astrophysique de Marseille (LAM).
U vrijeme kada su dezinformacije, “deepfake” tehnologije i namjerni pokušaji skrivanja znanstvenih činjenica u porastu, analiza odnosa između znanosti, umjetnosti i znanstvene fantastike postaje sve važnija. Prema Boissieru, ova povezanost nudi znanstvenicima priliku da se povežu s javnošću na način koji je razumljiv i pristupačan. Kroz znanstvenu fantastiku, kompleksne znanstvene teme mogu se predstaviti na način koji ih čini bližima širokoj publici.
Inspiracija kroz znanstvenu fantastiku i obrnuto
Boissier u svojoj studiji raspravlja o tome kako “tvrda” znanstvena fantastika može biti korisna u edukaciji, posebno u područjima poput astronomije i astrofizike. Kao primjere navodi književna djela, filmove i videoigre koje koriste znanost kako bi stvorile realistične i uvjerljive priče. Interstellar, Ne gledaj gore i serijal Prostranstvo samo su neki od primjera koji su stekli veliku popularnost zahvaljujući autentičnim prikazima znanstvenih koncepata.
“Mass Effect”, popularna videoigra (klasik po meni), poznata je po uvođenju hipoteze o Fermijevom paradoksu kroz tzv. “berserker” hipotezu, dok je serijal Prostranstvo (romani i TV adaptacija) prepoznat po realističnim prikazima života na Marsu, asteroidima i u svemirskim letjelicama. Ovi primjeri ne samo da koriste “tvrdu” znanost već i otvaraju vrata razumijevanju složenih znanstvenih teorija.
Uloga znanstvene fantastike u znanstvenom obrazovanju
Boissier također ističe važnost znanstvene fantastike u popularizaciji znanosti. Kroz primjere iz popularnih medija, znanstvenici mogu približiti složene teme publici koja možda ne bi imala priliku susresti se s njima na drugim mjestima. Znanstvena fantastika služi kao most između znanstvenika i šire javnosti, omogućujući razumijevanje i prihvaćanje znanstvenih metoda. Jedna od najvećih prednosti znanstvene fantastike je njena sposobnost da stvarnu znanost učini pristupačnom ljudima koji bi se inače mogli osjećati zastrašeno od strane znanstvenih tema. Boissier naglašava kako je upravo zato važno koristiti znanstvenu fantastiku u borbi protiv dezinformacija, posebno u današnjem digitalnom dobu gdje su lažne informacije lako dostupne.
Prema Boissieru, previše ljudi je danas odvojeno od znanosti, a znanstvena fantastika može pomoći u približavanju znanstvenih metoda koje bi svi trebali razumjeti. U svijetu preplavljenom lažnim vijestima i teorijama zavjere, znanost može pružiti alate za bolje razumijevanje svijeta, a znanstvena fantastika može biti ključan faktor u tom procesu. Što osobno mislim o ovome? Boissierova studija podsjeća nas da znanstvena fantastika nije samo oblik zabave, već moćno sredstvo za inspiraciju, edukaciju i popularizaciju znanosti. Kroz kreativne priče i vizije budućnosti, znanstvena fantastika nastavlja igrati ključnu ulogu u oblikovanju našeg razumijevanja svemira i našeg mjesta u njemu. Na kraju dana, znanost treba pobijediti.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
