Značajno arheološko otkriće u Poljskoj moglo bi pružiti uvid u alat koji je koristio jedan od najpoznatijih astronoma u povijesti – Nikola Kopernik. Iako nema izravnih dokaza koji povezuju ovaj instrument s Kopernikom, pronalazak kompasa starog 500 godina izazvao je uzbuđenje među stručnjacima. Godine 1508., uz vrlo ograničene resurse, Nikola Kopernik je razvio svoj poznati model heliocentričnog sustava, koji je opisao u djelu De revolutionibus orbium coelestium. Ova teorija, koja je radikalno promijenila našu percepciju svemira, dovela je Kopernika u sukob s Katoličkom crkvom, koja je i dugo nakon njegove smrti odbacivala njegove ideje. Međutim, njegova teorija zauvijek je promijenila način na koji gledamo na zvijezde.
Pronalazak koji oduševljava
“Sada, skupina amaterskih arheologa poznata kao Warminska Grupa Eksploracyjna istraživala je vrtove Bazylika Archikatedralna Wniebowzięcia Najświętszej Maryi Panny i św. Andrzeja Apostoła (Arhikatedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetog Andrije) u sjevernoj Poljskoj. Katedrala je poznata i pod imenom Fromborska katedrala, a istraživači su pomoću radara koji prodire u tlo otkrili podzemnu prostoriju s tri tunela. U toj prostoriji pronađen je kompas star 500 godina, vrlo sličan onome koji se često prikazuje u rukama Kopernika.”
Moguća povezanost s Kopernikom
Iako nema izravnih dokaza da je ovaj kompas pripadao Koperniku, postoji nekoliko razloga za vjerovanje u tu mogućnost. Naime, nakon studija na Sveučilištu u Krakovu tijekom 1490-ih, gdje je započela njegova fascinacija matematikom i kozmosom, Kopernik je primio imenovanje za kanonika u Fromborku. “Položaj kanonika omogućio mu je financiranje daljnjih studija koliko god je želio,” navodi Biography. “Ipak, posao je zahtijevao puno vremena, pa je svoje akademske interese mogao slijediti samo povremeno, u slobodno vrijeme.”
Do 1510. godine, Kopernik se vratio u Frombork, gdje je razvio svoju heliocentričnu teoriju. Heliocentrizam, kako sama riječ sugerira, stavlja Sunce u središte svemira, za razliku od crkvenog geocentričnog modela s Zemljom u središtu. Frombork je mjesto gdje je Kopernik proveo ostatak svog života, preminuvši tamo 24. svibnja 1543. godine. Blizina mjesta pronalaska kompasa i nedavno otkrivenih Kopernikovih posmrtnih ostataka daje vjerodostojnost teoriji da je ovaj alat mogao pripadati njemu. Kompas – drugi takav instrument pronađen na ovom lokalitetu – poslan je Konzervatoru spomenika Poljske na očuvanje i analizu. Nakon završetka procesa, očekuje se da će biti izložen u obližnjem Muzeju Nikole Kopernika. Ovaj pronalazak, iako još uvijek predmet daljnjih istraživanja, mogao bi pružiti vrijedan uvid u rad i metode Nikole Kopernika, jednog od najvažnijih znanstvenika u povijesti.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
